Planet Zemlja danas nastanjuje brojne životinjske i biljne vrste i do sada je determinirano oko 2 milijuna vrsta te se smatra da ih ima više. U povijesti zemlje su živjele mnoge vrste kako u morima tako i na kopnu ali kroz povijest su doživjele izumiranje što svjedoče mnogobrojni fosili. Znanost smatra da kroz zadnjih 540 milijuna godina Zemlju je zadesilo 5 masovnih izumiranja, a danas je u tijeku 6.masovno izumiranje. Kroz 5 masovnih izumiranja je nestalo oko 50% životinjskih vrsta. Masovno izumiranje je pojam za smanjenje broja živih vrsta u relativnom kratkom vremenskom periodskom razdoblju. Najpoznatije izumiranje dogodilo se prije otprilike 65 milijuna godina kada su dinosauri nestali s lica zemlje. No, tijekom povijesti dogodilo se niz masovnih izumiranja. Najveće izumiranje koje je ubilo 96% morskih vrsta dogodilo se prije 252 milijuna godina. Zemlju, odnosno njene stanovnike, su pogodila i mnogo manja izumiranja. Preko 97% svih vrsta koje su ikad živjele na našem planetu danas je izumrlo.
Postoji 5 klasičnih masovnih izumiranja koje su 1982. godine utvrdili Jack Sepkoski i David Raup, znanstvenici prihvatili kao najznačajnije.
1-ORDOVICIJ-SILUR
izumiranje prije 450-440 milijuna godina. U ovom vremenskom razdoblju dogodila su se čak dva masovna izumiranja. Njih znanstvenici svrstavaju u drugo najveće izumiranje u povijesti prema postotku vrsta koje su nestale. Ova dva izumiranja bila su milijun godina odvojena jedan od drugog, a ubila su 27% svih porodica i 57% svih rodova. Radilo se o vrstama koje su živjele u vodi, jer se u tom razdoblju sav život nalazio u oceanima.
2-DAVON-KARBON
Prije 375-360 milijuna godina. U ovom periodu dogodio se produženi niz izumiranja koja su s lica zemlje izbrisale oko 70% svih živih vrsta. Neki znanstvenici tvrde da to razdoblje nije pogodilo jedno izumiranje već da je bilo 7 različitih izumiranja. Pretpostavlja se da je ovo izumiranje trajalo oko 20 milijuna godina.
3-PERM-TRIJAS
Ovo izumiranje je bilo oko 252 milijuna godina. Ovo je najveće izumiranje u povijesti našeg planeta. Ubilo je oko 53% svih morskih porodica, 84% morskih rodova, 96% svih morskih vrsta te oko 70% svih kopnenih vrsta. Ovo je i jedino poznato masovno izumiranje kukaca.
U ovom razdoblju nestala je i velika količina bioraznolikosti, pa je oporavak života na planeti potrajao znatno duže od bilo kojeg drugog masovnog izumiranja, prema nekim procjenama i do 10 milijuna godina. Teorije o uzroku najvećeg izumiranja variraju od pada meteora do globalnog zatopljenja, no ovo izumiranje je imalo veliko evolucijsko značenje-stvorilo je mogućnost za arhosaure, a potom i dinosaure koji su postali dominantni kralješnjaci.
4-TRIJAS-JURA
Ovo izumiranje je bilo prije 205-199 milijuna godina. Tijekom posljednjih 18 milijuna godina Trijasa bile su dvije ili tri faze izumiranja što je dovelo do masovnog izumiranja na prelazu iz trijasa u juru. Barem polovica vrsta koje su tada živjele na zemlji je izumrlo, no dinosauri su uspjeli preživjeti i postati dominantna vrsta u juri.
5-KREDA-PALEOGEN
Izumiranje, prije oko 65 milijuna godina. Posljednje masovno izumiranje je i ujedno i najpoznatije jer je označilo kraj doba dinosaura i otvorilo put za razvoj sisavaca koji su postali dominantni kralješnaci na kopnu. Izumiranje je bilo neravnomjerno. Neki organizmi su potpuno nestali, neki su doživjeli velike gubitke, a neki su imali tek neznatne gubitke.
6-masovno izumiranje?-m
Mnogi znastvenici tvrde da je današnja era dio masovnog izumiranja, vjerovatno i najbrža ikad. Ljudsko uništavanje biosfere moglo bi označiti izumiranje polovice svih današnjih životinjskih vrsta u sljedećih 100 godina. Vjeruje se da je holocensko razdoblje masovnog izumiranja započelo prije 11 000-12 000 godina pojavom modernog čovjeka-Homo Sapiensa. Neosporno da su mnoge životinjske vrste nestale zahvaljujući čovjeku, odnosno lovu. Kao uzroke predhodnih 5 masovnih izumiranja navode se klimatske promjene, geološki i astronomski događaji.
Za 6 masovno izumiranje krivac je čovjek-izvor internet.
Što reći ili pokušati dati nekakav zaključak?
Kada čitamo ovo znanstveno izvješće onda susrećemo najčešće glagole-vjerujemo, pretpostavljamo, smatramo ili nešto slično. Prema tome, i znanost nije posve sigurna u ova masovna izumiranja unatoč brojnim fosilima nađenim na zemlji. Još uvijek je važeća Darvinova evolucijska teorija o nastanku vrsta od najednostavnijih do najsavršenijih-odnosno čovjeka.
Sigurno da ona daje rezultate, ali danas također postoje znanstvenici koji obaraju ili osporavaju Darvinovu teoriju, a kao najveći razlog se navodi ne pronalazak fosila za prelazne oblike vrsta života u evolucijskom nizu. Isto tako se navode klimatske promjene kao krivac masovnog izumiranja, ali neki znastvenici smatraju da klima na zemlji je uglavnom ovisna o promjenama na suncu i da je vrlo slab utjecaj čovjeka na klimatske promjene.
Danas je, kako vidimo, aktualan problem u svijetu Corona virus i sigurno da će jednim postotkom smanjiti ljudsku populaciju.
Danas je na zemlji 7.7 milijardi ljudi i demografi smatraju da će ih 2050.godine biti oko 9 milijardi. U kojoj mjeri će se smanjiti naša populacija ili doživjeti izumiranje kao brojne vrste u povjesti zemlje može se samo nagađati.
Na postdiplomskom studiju iz predmeta Znastveni principi -postoji jedna rečenica a ona glasi:
Znanost još uvijek nedaje odgovora –“Kamo ide ovo čovječanstvo –da li u propast ili blagostanje”….
Još uvijek smo daleko da doznamo tajne svemira i tajne života.Četiri discipline to pokušavaju razotkriti: Filozofija, umjetnost, religija i na kraju znanost. U krilu filozofije je nastala religija, a u krilu religije znanost.
Umjetnost traje od postanka čovjeka. Sigurno da nam od svih navedenih disciplina u zadnjih godina znanost sve više otkriva tajne života ili svemira, no čini se da smo još uvijek daleko o potpunom saznanju istine.
Sve četiri discipline imaju isti cilj, ali su im različiti putevi razotkrivanja istine o nama i o našem planetu. U jednom smo sigurni: da iza svega stoji Stvoritelj-Bog i On jedino zna kamo svi ovi procesi idu, odnosno navedena masovna izumiranja vrsta i čovjeka.
