Čak su se i oni koji su dugo odolijevali morali naviknuti na ručak bez mesa. Za one najugroženije dan kada se jede meso postao je svojevrstan praznik
Gotovo svaki deseti stanovnik Europske unije nije tijekom 2023. godine mogao sebi svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadrži meso, ribu ili vegetarijansku zamjenu, objavio je Eurostat. Nemogućnost sebi osigurati takav obrok tijekom prošle godine imalo je 9,5 posto stanovnika EU-u, dok je taj postotak za 2022. bio manji i iznosio je 8,3 posto. Udio građana u riziku od siromaštva u 2023. u EU bio je 22,3 posto, što je 2,6 postotnih bodova više u usporedbi s 2022. Na nacionalnoj razini najveći udio osoba u riziku od siromaštva koje si ne mogu priuštiti adekvatan obrok zabilježen je u Slovačkoj – 45,7 posto, zatim u Mađarskoj – 44,9 posto i Bugarskoj 40,2 posto. Najmanji udio zabilježen je u Irskoj – 4,2 posto, zatim na Cipru – 5 posto i u Portugalu – 5,9 posto, navodi Eurostat. Na razini Europske unije razlika između ukupnog stanovništva i stanovništva u riziku od siromaštva, u pogledu dostupnosti odgovarajućeg obroka, iznosila je 12,8 postotnih bodova. Kada je riječ o pojedinačnim zemljama, Mađarska je prijavila najveći jaz s 30,2 postotna boda, slijedi Slovačka s 27,9 i Grčka s 27,3 postotnih bodova. Švedska, Cipar, Luksemburg, Portugal i Irska prijavili su najmanje razlike, ispod četiri postotna boda. A kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj je i hrana već odavno postala luksuz!?
Potrošnja mesa
BiH je, prema stranici Landgeist Map, na samom dnu u odnosu na zemlje okruženja kada je u pitanju potrošnja mesa po glavi stanovnika na godišnjoj razini, pa tako prosječan građanin pojede 43 kg mesa, a kako ističu građani, razlog je smanjenje kupovne moći. S druge strane, neki smatraju da to nije točno te kažu da će bh. građani radije kupiti meso nego povrće. Na navedenoj stranici navodi se da je ispred BiH po potrošnji mesa Hrvatska s potrošnjom od 80 kg po stanovniku godišnje, a prate je državljani Crne Gore sa 78 i Slovenije sa 70 kilograma mesa po stanovniku, dok je Srbija bliža BiH prema konzumaciji mesa, gdje jedan stanovnik u prosjeku pojede do 56 kilograma mesa godišnje. Meso je sve skuplje, a džepovi sve plići. Čak se i većina onih koji su dugo odolijevali rastu cijena morala naviknuti na ručak s manje mesa. Za one najugroženije dan kada se jede meso je, svjedoče oni, odavno postao svojevrstan praznik. Svaki drugi stanovnik BiH nije u financijskoj mogućnosti barem tri puta tjedno sebi za obrok priuštiti meso ili ribu, i to zbog sve viših cijena i plaća koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica. Pokazuje to jednostavan matematički izračun Glasa Srpske uzimajući u obzir trenutačne cijene mesa na tržištu, prosječnu plaću u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna obitelj mora platiti na mjesečnoj razini. Ako pretpostavimo da je jednoj četveročlanoj obitelji potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak te da se ta praksa ponavlja barem tri puta tjedno, mjesečni troškovi, samo po toj osnovi, iznose od 120 pa do 200 maraka, u ovisnosti o kupljenoj gramaži, ali i vrsti mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka. To u prijevodu znači da bi samo za kupnju mesa bilo potrebno izdvojiti od devet do 15 posto prosječne plaće. Budući da između 60 i 70 posto građana BiH prima plaću koja se kreće do 1370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici konzumirati meso u nekom normalnom obujmu. Uzeli smo u obzir da ipak postoji jedan broj obitelji u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno osigurava određenu lagodnost prilikom kupnje.
BiH je na samom dnu u odnosu na zemlje okruženja kada je u pitanju potrošnja mesa po glavi stanovnika, prosječen građanin pojede 43 kg mesa godišnje
Ispred BiH su po potrošnji mesa RH s potrošnjom od 80 kg po stanovniku godišnje, Crna Gora sa 78 kg, Slovenije sa 70 kg, dok je Srbija bliža BiH s 56 kg mesa po stanovniku godišnje
Četveročlana obitelj u BiH trebala bi samo za kupnju mesa izdvojiti od devet do 15 posto prosječne plaće, ovisno o vrsti mesa i količini po obroku
Troškovi obitelji
Četveročlanoj obitelji u BiH prošlog je mjeseca za troškove života bilo potrebno gotovo 3000 KM. Riječ je o minimalnim troškovima obitelji koju čine dvoje odraslih i dvoje djece, od kojih jedno pohađa osnovnu, a drugo srednju školu. Izračunali su to u Savezu samostalnih sindikata BiH, prema čijim podacima je potrošačka košarica u lipnju iznosila 2964,10 KM, a od čega je gotovo polovina otišla na prehranu, odnosno riječ je o iznosu od 1297,20 KM, što je za samo 67 KM manje u odnosu na prosječnu plaću u FBiH. U odnosu na godinu prije iznos potrošačke košarice viši je za gotovo 200 KM. Lanjski podaci pokazuju i da cijene hrane konstantno rastu pa su se prošle godine za prehranu iz kućnog proračuna davale 93 KM manje. Međutim, kako je iznos potrošačke košarice iz godine u godinu sve viši, govori podatak da jedna prosječna obitelj danas izdvaja čak 1123 KM više u odnosu na njezinu vrijednost 2020. godine. Tada je vrijednost potrošačke košarice iznosila 1840,87 KM, a na prehranu se trošilo 821,45 KM. Razlika između iznosa za hranu u lipnju 2020. godine i proteklog mjeseca je 475,75 KM. Praktički, vrijednost potrošačke košarice je u četiri godine porasla za jednu prosječnu plaću i riječ je o minimalnim troškovima. Da cijene hrane rastu, pokazuju i posljednji podaci Agencije za statistiku BiH. U usporedbi cijena prehrambenih proizvoda koje objavljuje Agencija za statistiku BiH iz svibnja ove godine i istog razdoblja lani, vidljivo je da je došlo do poskupljenja 25 proizvoda. Tako su poskupjeli riža, kruh, junetina bez kosti, svježa pastrva, tvrdokorni sir, maslac, jabuke, med, mliječna čokolada, sol, kava, pivo, cigarete, voda, deterdžent za rublje i posuđe.
