Evo nas opet na temi maslinarstva , pa ćemo pokušati objasniti fenomen opadanja lista masline. Ova godina je klimatski specifična, pa je pomalo neobično i čak za struku da su pojedini maslinici koji su sađeni na vrlo dobrim položajima stradali od niskih temperatura, za razliku od maslina koji su na nižim nadmorskim visinama ili u kotlinama. Dva su razloga takvoj neobičnoj pojavi.
1-U jesenskom i zimskom razdoblju vladale su nadprosječno visoke temperature uz obilje vlage i ako se tome doda vrlo rana gnojidba i rana rezidba pomogle su da dođe do stradavanja debla a kasnije i opadanja lista, jer na navedenim povoljnim položajima baš takve masline su imale ubrzano kretanje vegetacije u siječnju, dva mjeseca ranije kao i sve voćke. Ove godine izostavljena je potrebna negativna suma temperatura, pa se i na drugim voćkama osim maslina može očekivati i slabiji urod voća, za razliku od prošle godine. Kao što reče jedan maslinar sa otoka Hvara: „Sve što je bilo potrebno uradio sam u masliniku, od rezidbe, gnojidbe i zaštite. No ipak, moje masline su stradale od leda, a maslinik u susjedstvu nije stradao i ništa u njemu nije rađeno“.
Nije bez razloga pisano u Starom zavjetu da svake sedme godine ne bi trebalo orezivati vinograd niti ga brati masline, jer i priroda mora počivati. Što je čovjek učinio svojom aktivnošću? Poremetio je klimu i klimatske promjene, a izaziva prirodne zakone pa i nije čudno da se i ovakve stvari događaju u prirodi.
2-Drugi razlog bi mogao biti inverzija temperatura. Dešava se ponekad da na višim položajima budu niže temperature u odnosu na podnožje ili na niže položaje. Međutim, ipak prvi razlog bi bio dominantan.
Što činiti na maslinicima poslije ovakvih šteta? Stručnjaci predlažu obaviti naknadnu rezidbu i odsijecanje grana ispod puknuća kore te gnojidba sa dušikom. Rane premazati Kambisanom. Rod će izostati u ovoj, a možda i u sljedećoj godini.
