Minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovno je u središtu rasprave. Sindikati zbog sve većih životnih troškova predlažu povećanje najnižih radničkih primanja, pri čemu se spominju iznosi od 1.500 do 1.900 KM, ovisno o stručnoj spremi. Poslodavci upozoravaju da bi takvo povećanje predstavljalo dodatno opterećenje za gospodarstvo, dok ekonomisti smatraju da je ključ rješenja u sveobuhvatnoj poreznoj reformi.
Zahtjev sindikata ponovno je otvorio pitanje koliko bi trebala iznositi minimalna plaća i na koji način osigurati veća primanja radnicima, a da se pritom ne ugrozi poslovanje poduzeća.
Sindikati predlažu plaće prema stručnoj spremi
Prema sindikalnom prijedlogu, minimalna plaća iznosila bi 1.500 KM, dok bi se za radnike s višim stupnjem obrazovanja primjenjivali veći iznosi.
– Ako bi minimalna plaća bila 1.500 maraka, onda bi za osnovnu školu iznosila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 KM i tako dalje. To je nešto što će sindikati predlagati da se riješi na takav način – navedeno je u sindikalnom obrazloženju.
Sindikati svoje zahtjeve temelje na rastu troškova života i potrebi poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih.
Poslodavci: Zahtjevi su neozbiljni i neodgovorni
Iz Udruženja poslodavaca FBiH poručuju kako sindikalne zahtjeve za povećanje minimalne plaće na spomenute iznose smatraju neozbiljnima, neodgovornima i nekorektnima.
Naglašavaju da podržavaju rast radničkih primanja, ali se protive administrativnom određivanju minimalne plaće bez uvažavanja stvarnih ekonomskih pokazatelja.
– Ako je dovoljan parametar to što je u Republici Hrvatskoj plaća 1.130 eura, pa bi u BiH po toj logici trebala biti 670 eura, onda definitivno imamo institucionalni problem – poručuju poslodavci.
Podsjećaju i kako je minimalna plaća u Federaciji BiH posljednjih godina znatno porasla.
Prema njihovim navodima, najniža plaća povećana je sa 619 na 1.027 KM, što predstavlja rast od približno 66 posto.
Poslodavci upozoravaju da bi novo povećanje, bez istodobnog rasterećenja gospodarstva, moglo predstavljati ozbiljan izazov, osobito za poduzeća s većim brojem zaposlenih i nižom produktivnošću.
Prof. dr.sc. Nikola Papac: Potrebna je temeljita porezna reforma
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Nikola Papac smatra kako rješenje treba tražiti između zahtjeva radnika i financijskih mogućnosti poslodavaca.
Podsjeća na ranije povećanje minimalne plaće, koje je u početku izazvalo snažno protivljenje poslodavaca, ali je naknadno praćeno smanjenjem dijela doprinosa.
– Danas se vidi da je to ipak bila jako dobra odluka. Ona je u drugom koraku modificirana smanjenjem dijela doprinosa, odnosno opterećenja poslodavaca. Tako su nešto dobili i zaposlenici i poslodavci, što je imalo smisla – ističe Papac.
Prema njegovu mišljenju, porezni sustav potrebno je prilagoditi suvremenim gospodarskim i društvenim okolnostima.
Naglašava kako se pri spominjanju poreznih reformi najčešće govori samo o smanjenju poreznih stopa, dok se zanemaruju druga važna pitanja.
– Moramo govoriti o smanjenju opterećenja na najniže dohotke, ali i postaviti pitanje možemo li na isti način pristupati najvišim dohocima. Trebamo li u porezni sustav uključiti nova zanimanja, suvremene IT poslove i rad od kuće? Trebamo li tim ljudima omogućiti da na temelju svojih legalnih prihoda ostvaruju zdravstveno i mirovinsko osiguranje? – pita Papac.
Zaključuje kako je porezni sustav zreo za temeljitu reformu i prilagodbu vremenu u kojem živimo.
Rast cijena dodatno opterećuje gospodarstvo
Poslodavci upozoravaju i na rast ulaznih troškova poslovanja, uključujući cijene goriva, plina i električne energije.
Smatraju kako bez mjera koje bi smanjile opterećenje cijene rada nije realno očekivati znatnije povećanje plaća.
– Bez mjera koje će dovesti do rasterećenja cijene rada, uključujući poreznu reformu, gotovo je nemoguće ići prema poboljšanju uvjeta rada zaposlenika. Sav teret pada na poslodavca u trenutku kada su ulazni troškovi na iznimno visokim razinama – upozoravaju iz Udruženja poslodavaca.
Ističu kako bi u pronalaženju rješenja morala sudjelovati i država, kako se cjelokupni trošak povećanja plaća ne bi prebacio na gospodarstvo.
O minimalnoj plaći pregovarat će se do kraja godine
Službeni prijedlog povećanja minimalne plaće trebao bi biti upućen Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH, gdje će se o njemu razgovarati predstavnici sindikata, poslodavaca i vlasti.
Sindikati očekuju da će pregovori biti završeni do kraja godine.
Hoće li minimalna plaća u Federaciji BiH dosegnuti 1.500 KM ili će biti postignut drukčiji dogovor, ovisit će o pregovorima socijalnih partnera i mogućim mjerama poreznog rasterećenja.
Za sada je riječ o sindikalnim zahtjevima, a ne o usvojenoj odluci o novom iznosu minimalne plaće.
