Gotovo čitavi „znanstveni vijek“ uložio sam u oživljavanje rimskog vojnog logora na Gračinama i s njim povezane rimske prisutnosti na području današnjeg Ljubuškog kraja. U tom procesu ostvarilo se nekoliko sjajnih projekata (Connecting separated, HeritageREVIVED, Ljubuški Archaeological project..), ali i ono važnije, upoznao sam sjajne ljude Tomasz Dziurdzik, Antonija Eremut Erceg, Michał Pisz… na žalost, s teretom zapostavljenog nalazišta, starih istraživanja bez potpune dokumentacije, tisućama neobrađenih predmeta, različitih ideja o karakteru i kronologiji nalazišta a konačno i pozicije arheologije kao znanosti u BiH.
Ipak, gotovo eksponencijalno se vraćao uloženi trud. Istraživanjima smo konačno potvrdili karakter nalazišta, proveli prva geofizička istraživanja, nekoliko kampanja arheoloških iskopavanja, uredili pristup i gotovo neočekivano dobili sjajnu zgradu arheološkog centra u neposrednoj blizini nalazišta.
Među prvim „djelatnostima“ arheološkog centra na Gračinama provedena je nova kampanja istraživanja na poziciji koja bi trebala odgovarati sjevernom rubu nalazišta (istraživanja organizirana uz potporu Grada Ljubuškog i JP Parkovi d.o.o. Ljubuški). Kampanja je rezultirala pronalaskom dijela sjevernog bedema, kvadratne rimske kule i dijela glavnog ulaza u vojni logor. Ovo su prvi dokumentirani ostatci bedema i kula na Gračinama, a rezultati su posebno impresivni s obzirom na relativno malu istraživačku površinu (Ne može površina biti mala koliko nas može biti malo, Ilić Ante, Tino Tomas i naš vrijedni volonter Vinko Herceg). Posve jasno, iskopavanja je pratio veliki broj pokretnog arheološkog materijala koji odgovara militarnom karakteru objekta, uglavnom s početka 1. st.
Ono što nas je ipak iznenadilo (čitaj: trenutak za sva vremena) i gotovo „neproporcionalno“ nagradilo naš trud je pronalazak carskog vojnog građevinskog natpisa koji je prije 2000 godina stajao na glavnom ulazu u vojnički logor. Prije znanstvene obrade i objave ne mogu donositi detalje, ali spomenik je u formi tabulae ansate sa reljefinim predstavama oznaka kohorte koja je podignula castra stativa na Gračinama, 10 redova teksta svjedoče o rimskom caru (investitoru) i njegovim titulama koje su izrazito kronološki osjetljive, vojničkoj postrojbi te izvođaču radova u liku nekadašnjeg upravitelja rimske provincije Dalmacije. (Hint: Spomenik je između ostalog potvrdio NEUTEMELJENOST pretpostavke o nazivu BIGESTE).
Ljubuški kraj je kroz povijest ponudio jako puno vrijednih epigrafskih spomenika, ali nema nikakve sumnje da je ovaj novi nalaz njegov vrhunac koji kao individua predstavlja jedinstvenu rimsku epigrafsku građu u BiH ali i zemljama regije.
