Strukturne reforme mirovinskog sustava pratit će i značajne promjene zakona koji se odnose na tržište rada
Jasno je, naime, da uz 458.152 korisnika mirovina te 535 tisuća aktivnih osiguranika, dolazimo do odnosa 1,2 radnika na 1 umirovljenika, a što je daleko ispod minimalno održive razine, tako da je nužno usporedno raditi na setu zakonskih rješenja kojima će se osnažiti domaće tržište rada
Iako je rast minimalnih mirovina značajan u posljednjem razdoblju, on je, realno, zbog rasta troškova života nedovoljan za minimalni životni standard. To je jedna od ključnih poruka koju je uputio ministar rada Adnan Delić tijekom nedavne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije, predstavljajući mjere kojima Vlada FBiH želi provesti strukturne reforme mirovinskog sustava, ali koje će biti utemeljene, a ne populističke, koje bi nakon nekoliko godina mogle dovesti sustav u lošu situaciju.
Jasno je, naime, da uz 458.152 korisnika mirovina te 535 tisuća aktivnih osiguranika dolazimo do odnosa 1,2 radnika na 1 umirovljenika, a što je daleko ispod minimalno održive razine, tako da je nužno usporedno raditi na setu zakonskih rješenja kojima će se osnažiti domaće tržište rada.
Najniža mirovina u fokusu
Delić je podsjetio kako 62 posto umirovljenika prima najnižu mirovinu od 599 maraka, ali je dodao i kako nije svaka minimalna mirovina zarađena 40-godišnjim radnim vijekom.
Potvrdio je kako se predlaže nova formula za usklađivanje mirovina u kojoj bi 60 posto činio rast plaća, a 40 indeks rasta potrošačkih cijena, bez izvanrednih korekcija i populizma, dok bi redovito usklađivanje bilo dva puta godišnje. To je poziv, dodao je, da se mirovina veže uz realni ekonomski rast, a poručio je i kako se predlaže diferencijacija najniže mirovine, kazavši kako najniža mirovina za 15 godina staža ne može biti jednaka onoj za 40 godina.
Ne predlažu, istaknuo je, da se bilo kome oduzima stečeno pravo, ne predlažu da se smanjuju već stečene mirovine, već da se nagrađuju oni koji su doprinijeli.
Kako bi se mirovinski sustav u Federaciji strukturno unaprijedio, a minimalne mirovine sa sadašnjih 599 maraka porasle znatnije, bit će potrebno, osim promjene Zakona o MIO, donijeti i paket drugih zakonskih rješenja koja će se odnositi na suštinske promjene na tržištu rada. Ministar rada uputio je na loše demografske pokazatelje u FBiH, koje karakterizira stalan pad radno sposobnog stanovništva, pad ukupnog broja stanovnika te činjenicu da 95 posto općina ima negativan prirodni prirast.
Reforma tržišta rada
Stoga je nužno kroz strategiju demografskog oporavka raditi na promjenama, dok bi se kroz zakonsko rješenje o posredovanju u zapošljavanju uvela jasna razlika između aktivnih i pasivnih tražitelja posla, uz povećanje učinkovitosti aktivnih politika zapošljavanja.
Zakon će, poručio je, udariti i na “sivu ekonomiju”. Upozorio je kako oko 25 posto radno sposobnih radi “na crno”, dok se godišnje na doprinosima izgubi čak 500 milijuna maraka. Novo zakonsko rješenje o radu donosi pak modernizaciju i učinkovitiju prijavu te zaštitu radnika, čime se jača tržište rada te se nastoji osigurati da su radna mjesta poželjna, sigurna i održiva.
Zakonsko rješenje o zapošljavanju stranaca pak uvodi mehanizam kojim se uvoz deficitarne radne snage stavlja u funkciju očuvanja tržišta rada, uz naglasak kako nije cilj uvoziti kvalificiranu radnu snagu, već onu za deficitarne i niskoakumulativne sektore. Ovaj mehanizam ne smije biti, poručio je, temelj, već samo dodatak, sredstvo da ne potonemo, a ne oslonac razvoja. Uvoz stranih radnika nije rješenje, već sredstvo da tržište bude likvidno dok se ne provedu mjere koje će ojačati domaću radnu snagu.
