Na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Informaciju o prijedlogu za sudjelovanje Bosne i Hercegovine na 60. Venecijanskom bijenalu, čime je prihvaćen prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta da Paviljon BiH na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti ove godine predstavi projekt “Mjera mora” autora akademskog kipara Stjepana Skoke i kustosa postavke Marina Ivanovića, koji će ujedno biti i povjerenik Paviljona BiH.
Kustos postavke Marin Ivanović istaknuo je u razgovoru za Fenu značaj sudjelovanja Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu, te naglasio da je Sveučilište u Mostaru sa svojom Sveučilišnom galerijom, odnedavno Muzejom moderne umjetnosti, prvi put kandidiralo povjerenika, umjetnika i sebe kao instituciju za vođenje projekta uime Bosne i Hercegovine. On je ujedno naglasio da nikada do sada niti jedan Hrvat nije bio predstavnik naše države na ovoj važnoj manifestaciji.
Ivanović podvlači da je Sveučilište u Mostaru za svoje partnere odabralo Muzej savremene umjetnosti RS iz Banja Luke i Umjetničku galeriju BiH iz Sarajeva, a navedene su institucije pristale na partnerstvo i pružanje profesionalne i logističke podrške prijedlogu.
– Želja nam je istaknuti da doista i u potpunosti predstavljamo našu državu, a ne sebe kao instituciju te da predstavljamo umjetnika koji trajno živi u Bosni i Hercegovini, koji dijeli sudbinu naše svakodnevice. Stjepan Skoko je umjetnik koji je svojim dosadašnjim radom kao likovni stvaratelj, pedagog i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, najaktivnije utjecao na profiliranje mnogih generacija mladih umjetnika te je u javnome prostoru ostavio više od 30 svojih spomenika i skulptura, a o njegovom je radu snimljen i dugometražni dokumentarni film koji je nedavno predstavljen na Mediteran film festivalu – podvukao je kustos postavke i povjerenik bh. paviljona u Veneciji Marin Ivanović.
On smatra da iako tema Venecijanskog bijenala nije obavezujuća za nacionalne paviljone, ovogodišnja tema “Stranci posvuda” vrlo je kompatibilna s temom projekta koji predstavlja BiH jer je more prepreka koja razdvaja ljude i čini ih strancima.
Kustos postavke Marin Ivanović obrazlaže da se umjetnički projekt “Mjera mora” Stjepana Skoke bavi iščitavanjem slojevitosti značenja i simbolike mora, njegove dubine i prostranosti, civilizacijske uvjetovanosti i uloge u identitetu pojedinca.
Prvi dio skulpturalne cjeline sastoji se od kvadratičnih odsječaka oblikovanih od aluminija, bojanih u sjajnu plavu boju s ponekim elementom koji je prekriven hrđom ili pjeskaren u sirovom aluminiju. Ti kvadratični elementi predstavljaju “mjeru mora”, vjekovitu čovjekovu potrebu da svijet spoznaje pomoću kategoriziranja, usustavljivanja, izračunavanja – more je podijeljeno u širine i dužine, geografske koordinate koje se iscrtavaju pravilnim linijama po pomorskim kartama i oblikuju “kvadrante”. Drugi dio skulpturalne cjeline evocira podmorje, dagnje i druge školjke. Ti su kiparski elementi načinjeni od željeza koje je iskovano u tradicionalnoj kovačnici u Kreševu te je time autor povezao more s dubokom unutrašnjosti naše zemlje, vrlo blizu geografskog središta Bosne i Hercegovine. Pojedini kružni elementi zavareni su jedni na druge i oblikovani su kao vertikale, čime upućuju na način uzgoja dagnji na vertikalno postavljenim konopima.
– Fernand Braudel tvrdi kako je Mediteran svoj kontinuitet očuvao više u zaleđu, nego uz obalu. Tome kulturološkom prostoru pripada Hercegovina koja je zavičaj Stjepana Skoke, pa se autentičnost njegovog djela očituje u inherentnoj pripadnosti moru koje je u fizičkom smislu tek nadohvat ruke. U simboličkom smislu, more predstavlja povezanost, ali i razdvojenost. Kaže se “Stavi prst u more i povezan si s cijelim svijetom”, ali ono je također velika prepreka koju je čovjek želio pokoriti gradnjom brodova i plovidbom po moru. More predstavlja slobodu, neodređenost, mogućnost. Odbljesci svjetla na uglačanoj površini ovih skulptura, prenose te simboličke značajke na promatrača – podvukao je.
Govoreći za Fenu o svom djelu, umjetnik koji će Bosnu i Hercegovinu predstavljati na Venecijanskom bijenalu Stjepan Skoko kaže da u kreativnom procesu njeguje nekoliko različitih ciklusa u kojima oblikuje kiparsku i slikarsku dimenziju upotrebljavajući različite materijale koji su mu dostupni. Tako da u prepletanju spomenutih ciklusa rađaju se ideje, stvaraju se novi motivi koji u slikarskom smislu mogu imati jedno značenje a u kiparskoj dimenziji drugo značenje.
Sam projekat “Mjera mora” je nastao u ozračju traženja, dugogodišnjeg gledanja motiva i čekanja slučajno polučenog rezultata koji se očitava na skulpturama Plodovi mora, Komad mora, Maslinova grana, Blatina, Žilavka, Veronikin rubac, Cvjetnica, Oltar znanja, Školska klupa, a umjetnik trenutno radi djelo “Vrata mojeg doma”.
– U traženju kiparske forme uvod je slikarski element koji djeluje kao oslobađajući čin pred skulpturom. Doživljaj krajolika i odabir motiva je zanimljiva priča mediteranskog duha kojemu Bosna i Hercegovina povijesno-kulturološki pripada. Tema “Stranci posvuda” je tema središnje izložbe koju oblikuje glavni kustos Bijenala, Adriano Pedrosa. To nije tema nacionalnih paviljona i naš je projekt “Mjera mora” nastao prije nego što je uopće bilo objavljeno koja je tema ovogodišnjeg Bijenala. Tema Paviljona BiH se bavi našim mediteranskim identitetom koji je oblikovao priobalje i zaleđe. Jednostavno nam je bilo dosta tema rata, međusobnih sukoba, privatizacije i disfunckionalnog društva, željeli smo afirmirati ljepotu kojom BiH obiluje i identitet mediteranskih zemalja kojima također pripadamo – podvukao je Skoko.
Obrazlažući svoj rad, on navodi da je izvedbeni materijal za niz skulptura u prostoru pod radnim nazivom “Plodovi mora” izvučen sa naših ognjišta plemenite funkcije od tisućuljetne forme našeg postojanja na ovim prostorima, uz minimalnu intrvenciju forma Sača dobiva novu kiparsku dimenziju te figurira kao skulptura u umjetničkom projektu “Mjera mora”.
– Skulptura “Veronikin rubac” izvedena u aluminiju dimenzija 125x125x60cm bila je privremeno postavljena na travnjaku ispred kuće, a jednog jutra vjetar ju je oborio, te ta nova pozicija skulpture u ležećem položaju donijela mi je neopisiv osjećaj radosti u prelamanju svjetla i sjene po površini skulpture. Osjetio sam i vidio skulpturu “Komad mora” i novi ciklus skulptura na tu temu. Padom vertikale “Veronikinog rubca” moglo bi se reći da je sociološko pitanje vremena našeg postojanja na kojeg filozofija života nema odgovora, a more od nas iščekuje hrabar čin Veronike da obriše svoje lice – naveo je on.
Komentarišući učešće na ovoj značajnoj smotri likovne umjetnosti, ovogodišnji predstavnik BiH u Veneciji akademski kipar Stjepan Skoko u razgovoru za Fenu je istaknuo da se nije nadao da će ikada sudjelovati na Venecijanskom bijenalu te da mu to pruža neopisiv osjećaj radosti.