Što se tiče morskih pasa, ukupno su 33 vrste te životinje zabilježene u Jadranu, u kojem ili stalno žive ili u njega povremeno zalaze. Tek tri su potencijalno opasne: velika bijela psina, psina dugonosa i atlantska psina. Međutim, u Jadranu obitava i niz otrovnih autohtonih vrsta riba i susret s njima može izazvati probleme.
Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, pojasnio je za T-portal koje životinje u Jadranskom moru predstavljaju najveću opasnost. Što se tiče morskih pasa, pojasnio je da su ukupno 33 vrste te životinje zabilježene u Jadranu, u kojem ili stalno žive ili u njega povremeno zalaze. Tek tri su potencijalno opasne: velika bijela psina, psina dugonosa i atlantska psina.
Naglasio je Dulčić, ipak, da za susret s morskim psom imate poprilično male šanse, no razloga za oprez ipak ima. Naime u Jadranu obitava niz otrovnih autohtonih vrsta riba i susret s njima može izazvati probleme.
‘U Jadranu žive četiri vrste morskog pauka (bijelac, crnac, žutac – Echiichthys vipera i mrkulj), i to na svim terenima (pijesak, mulj, kamen). Otrovne su njihove bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i na škržnom poklopcu. Ubrzo nakon što se ubodete, osjetit ćete neopisivu bol koja će se povećavati do nepodnošljivosti’, ističe stručnjak te upozorava na nekolicinu riba s otrovnim bodljama, kao što su škarpina, Scorpaena scrofa, i škarpun, Scorpaena porcus, čiji se ubod manifestira boli i crvenilom.
Posebno je izdvojio žutulju (Dasyatis pastinaca), ražu koja ima bodlju na repu povezanu s otrovnim žlijezdama.
‘Kada je ugrožena, može biti nezgodna. Budući da je čest ulov kad se lovi parangalima, najčešće žrtve su neoprezni ribari koje ova riba ubode prilikom skidanja s udice. Prilikom uboda u krvotok ispušta otrov. Kao i u slučaju pauka, ubod je bolan, a može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje i vrtoglavicu’, kaže prof. dr. sc. Dulčić, istaknuvši i ribu golub kosir, koja može narasti do dva i pol metara i težiti šezdesetak kilograma, a na repu joj se nalazi desetak centimetara dugačka bodlja s otrovom.
Profesor ističe da će na području južnog Jadrana, a možda i srednjeg, ove godine biti najmanje deset dojava o ulovu otrovnih riba. Naime već sredinom svibnja u Medulinskom zaljevu ulovljena je jedna od najotrovnijih riba na svijetu, srebrenopruga četverozupka, Lagocephalus sceleratus, na 19 metara dubine. U zaljevu je uočeno sedam jedinki ove ribe. Također, koncem svibnja u crnogorskom dijelu Jadrana, na Luštici, ulovljena je još jedna otrovna vrsta ribe, invazivna vatrenjača, Pterois miles, a sve ukazuje na drastične i brze promjene faune kroz koje Mediteran već neko vrijeme prolazi, poglavito u istočnom dijelu.
Primjer invazivne vrste je kamena riba (Synanceia verrucosa) u istočnom Mediteranu, čiji ubod može biti fatalan.
‘Možemo izdvojiti i nekoliko najubojitijih, primjerice plavotočkastu trumpetaču (Fistularia commersonni), koju zbog brzopoteznog osvajanja Mediterana nazivaju još i ‘lesepsijski sprinter’. Ubraja se među 100 najgorih invazivnih vrsta u europskim vodama. Uz nju, u skupinu ugroza za Mediteran, ali i Jadransko more, spadaju srebrenoprugasta četverozupka (Lagocephalus sceleratus), tamna mramornica (Siganus luridus) te vatrenjača (Pterois miles)’.
Poseban oprez vrijedi imati s vrlo otrovnom ribom fugom, čija je konzumacija zabranjena u svim zemljama EU-a jer posjeduje tetrodotoksin, vrlo jak otrov, neurotoksin koji može uzrokovati smrt nakon konzumacije. Na nju moraju paziti i ribari jer bi već i kontakt s njenim otrovom mogao dovesti do smrtnog ishoda, napominje ekspert.
Svima je dobro poznato to da susret s meduzama najčešće nije ugodan, a prof. dr. sc. Dulčić naglašava da samo dvije vrste mogu biti opasne za ljude te uzrokovati jače opekline: meduza morska mjesečina i Olindias muelleri. ‘Morska mjesečina je ružičasta ili ljubičasta, a može biti i narančastosmeđe boje s tamnijim točkicama. Relativno je malena, s promjerom klobuka u pravilu manjim od 10 centimetara, a u Jadranu i manjim, najčešće od pet do šest centimetara. Zato se često dogodi da kupači ne zapaze jedinku koja ih je opekla’.
Smatra se najopasnijom meduzom u Sredozemnom moru, a simptomi opekline najčešće se pojavljuju lokalno na mjestu kontakta.
‘Kožne reakcije s crvenilom, boli, svrbežom, jakim osjećajem pečenja te pojave plikova česti su simptomi. Rjeđe dolazi do komplikacija, tj. do jačih alergijskih reakcija. Pojava morske mjesečine najviše ovisi o morskim strujama, plimi i oseci te vremenskim prilikama’, poručio je za T-portal.
