Činjenica da je radnik na bolovanju u Bosni i Hercegovini ne znači da je automatski zaštićen od otkaza. Premda poslodavac ne smije otpustiti zaposlenika isključivo zbog toga što je bolestan i privremeno nesposoban za rad, postoje okolnosti u kojima radni odnos može prestati i dok radnik koristi bolovanje. Propisi se ne podudaraju u potpunosti u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, a od osobite je važnosti razlika između običnog bolovanja te odsustva zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Prava zaposlenika i dužnosti poslodavaca propisani su entitetskim zakonima o radu. Prema oba zakona, privremena nesposobnost za rad uslijed bolesti ili ozljede sama po sebi ne čini opravdan razlog za otkaz. To, međutim, ne znači da poslodavac ne može prekinuti ugovor o radu iz nekih drugih, zakonom utvrđenih razloga.
Kako piše N1, člankom 98. Zakona o radu Federacije BiH privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili ozljede izrijekom se navodi kao neopravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu.
To praktički znači da poslodavac zakonito ne može otpustiti radnika samo stoga što je otvorio bolovanje, obolio ili mu je potrebno liječenje.
Usprkos tome, članak 96. tog istog zakona dopušta poslodavcu da otkaže ugovor o radu uz propisani otkazni rok onda kada za to postoje opravdani ekonomski, tehnički ili organizacijski razlozi ili pak kada radnik nije u stanju obavljati svoje dužnosti iz radnog odnosa.
Uz to moraju biti zadovoljeni zakonski uvjeti, među kojima je i procjena mogućnosti zapošljavanja radnika na nekim drugim poslovima odnosno njegove prekvalifikacije i dokvalifikacije.
Drugim riječima, ako radnik koristi bolovanje zbog bolesti koja nije u vezi s radom, sâmo trajanje tog bolovanja ne predstavlja apsolutnu prepreku otkazu iz nekog drugog opravdanog razloga.
Jača zaštita kod ozljede na radu
Članak 71. Zakona o radu FBiH predviđa osjetno snažniju zaštitu onih radnika koji su pretrpjeli ozljedu na radu ili oboljeli od profesionalne bolesti.
Njima poslodavac ne može otkazati ugovor dok traje privremena nesposobnost za rad zbog liječenja ili oporavka, izuzev ako su počinili teži prijestup ili težu povredu radne obveze iz ugovora o radu.
Takva se zaštita odnosi i na zaposlene koji imaju ugovor na određeno vrijeme. U tim slučajevima zakon utvrđuje da ugovor ne može prestati tijekom zaštićenog razdoblja, osim zbog spomenute teže povrede obveza.
Za razliku od običnog bolovanja, ozljeda na radu i profesionalna bolest, dakle, donose poseban zakonski štit od prestanka radnog odnosa.
U Federaciji BiH od važnosti je i to koliko dugo traje privremena nesposobnost za rad.
Člankom 72. Zakona o radu propisano je da radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad do šest mjeseci, a nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik ustanovi da je sposoban raditi, ima pravo vratiti se na poslove koje je prethodno obavljao.
Kod odsustva duljeg od šest mjeseci, ukoliko povratak na ranije ili druge odgovarajuće poslove nije ostvariv, zakon dopušta mogućnost raspoređivanja radnika na druge poslove sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.
Ako ni takav raspored nije izvediv, poslodavac može, nakon zakonom propisanih konzultacija s vijećem zaposlenika, otkazati ugovor o radu.
To ne znači da radnik automatski ostaje bez posla nakon šest mjeseci bolovanja. Za prestanak ugovora moraju biti ispunjeni dodatni zakonski uvjeti te mora biti provedena odgovarajuća procedura.
Što propisuje Republika Srpska
I Zakon o radu Republike Srpske štiti radnike koji su privremeno nesposobni za rad.
Člankom 183. propisano je da se privremena nesposobnost za rad uslijed bolesti, ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja ne može tretirati kao opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu.
Ipak, članak 179. tog zakona predviđa situacije u kojima poslodavac može raskinuti ugovor zbog opravdanih razloga.
Među njima su tehnološke, ekonomske ili organizacijske promjene uslijed kojih nestaje potreba za određenim poslovima ili se opseg posla smanjuje, uz zadovoljenje preostalih zakonskih uvjeta.
Posebno su istaknuti i slučajevi nepoštovanja radne discipline, uključujući zlouporabu prava na odsustvo zbog privremene nesposobnosti za rad.
Prema članku 179. stavku 3. Zakona o radu Republike Srpske, poslodavac može otkazati ugovor radniku koji ne poštuje radnu disciplinu, među ostalim, ako:
Zakon poslodavcu dopušta da, o vlastitom trošku, uputi radnika na odgovarajući pregled u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu kako bi provjerio okolnosti moguće zlouporabe bolovanja ili ih utvrdi na neki drugi zakonom dopušten način.
Poslodavac pritom mora slijediti propisanu proceduru. Kada se radi o otkazu zbog povrede radne obveze ili discipline, radnik mora primiti pisanu obavijest s razlozima i dokazima te rok od barem osam dana unutar kojega se može očitovati.
Člankom 115. Zakona o radu Republike Srpske utvrđeno je da poslodavac ne može otkazati ugovor radniku koji je ozlijeđen na radu ili je obolio od profesionalne bolesti dok je zdravstveno nesposoban za rad.
Ta zaštita vrijedi i za ugovore na neodređeno i za ugovore na određeno vrijeme.
Posebno je znakovito to što se, sukladno tom članku, razdoblje zdravstvene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ne ubraja u vrijeme trajanja ugovora na određeno vrijeme.
Istek ugovora nije otkaz
Istek ugovora na određeno vrijeme nije istovjetan otkazu ugovora o radu.
U Federaciji BiH ugovor na određeno vrijeme u pravilu istječe protekom razdoblja za koje je sklopljen, čak i ako je radnik na običnom bolovanju.
Iznimku čini bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za koje članak 71. predviđa posebnu zaštitu.
I u Republici Srpskoj postoji posebna zaštita radnika koji su ozlijeđeni na radu ili su oboljeli od profesionalne bolesti. Za te radnike zakon izrijekom propisuje da se vrijeme zdravstvene nesposobnosti za rad ne ubraja u trajanje ugovora na određeno vrijeme.
Radnik koji smatra da je otkaz nezakonit ima pravo potražiti zaštitu svojih prava.
U Federaciji BiH člankom 114. Zakona o radu propisano je da radnik može u roku od 30 dana od uručenja odluke, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti zaštitu od poslodavca. Ne udovolji li poslodavac zahtjevu u zakonskom roku, radnik može pokrenuti sudski postupak u daljnjem roku od 90 dana, prema uvjetima koje propisuje zakon.
U Republici Srpskoj radnik također može osporiti nezakonit otkaz. Zakon predviđa mogućnost sudskog vraćanja na posao i isplate izgubljenih primanja ako sud zaključi da je otkaz bio nezakonit.
Radnik u Bosni i Hercegovini ne može zakonito ostati bez posla samo zato što koristi opravdano bolovanje. Unatoč tome, bolovanje ne sprječava svaki mogući prestanak radnog odnosa.
Odlučujuće je radi čega je bolovanje otvoreno, kakav ugovor radnik ima, postoji li drugi zakonom opravdan razlog za otkaz i je li poslodavac ispoštovao propisanu proceduru.
Osobito snažnu zaštitu uživaju radnici ozlijeđeni na radu ili oni oboljeli od profesionalne bolesti. S druge pak strane, zlouporaba bolovanja i teške povrede radnih obveza mogu poslužiti kao razlog za otkaz, uz uvjete koje propisuje odgovarajući zakon.

















