Bazga (Sambucus nigra L.) je jedna od najstarijih i najljekovitijih biljaka te se koristi za spravljanje sokova, pekmeza, kompota, voćnih sokova i rakije. Koriste se cvjetovi i bobice.
U zadnje vrijeme pojedine domaćice koriste cvjetove bazge za spravljanje sokova ili za čajeve, a osim bazge koriste se i cvjetovi kadulje ili metvice u istu svrhu.
U Hrvatskoj prvi plantažni uzgoj bazge oformljen je 2015.godine u blizini Đakova. Obitelj je na 1.5 hektara posadila bazgu kultiviranu sa sortom Haschberg koja ima krupnije cvjetove u odnosu na divlju bazgu. Sadnice su nabavljene iz Mađarske gdje postoji i tvornica za preradu bazge u Debrecinu.
U početku je cijena bobica iznosila 3-4 kune po kilogramu, a u Austriji čak 8 kuna po kilogramu.
Uzgoj bazge je ekološki. Podnosi niske temperature, ali i sušu kada se stabla razviju. Biljke su posađene u razmaku od 5 X 5 m ili 250 biljaka po hektaru. Bobice po hektaru mogu dati prinos od 13 tona. O uzgoju bazge nema mnogo saznanja, pa ni u literaturi. Jedino je koristio knjigu od prof. T. Jermića- Uzgoj i važnost bazge.
Stabla se formiraju na visini od 80-90 centimetara, a od agrotehničkih mjera je koristio okopavanje oko sadnica i malčiranje. Ponekad je korištena zaštita od zelenih lisnih ušiju sa biljnim pripravcima poput koprive i slično. Razmnožava se vegetativno:
-zrelim i poluzrelim reznicama
-zelenim reznicama
-korjenovim reznicama
Više o uzgoju bazge i razmnožavanju se može naći na internetu u diplomskom radu Marcela Pleše-Razmnožavanje bazge (Sambucus nigraL.).
