Što donose informacije o makroekonomskim pokazateljima po županijama u Federaciji BiH te koliki je broj pravnih osoba, kao i fizičkih osoba – obrtnika piše Dario Pušić za Večernji list BiH.
Podatak prema kojemu se Zapadnohercegovačka županija nalazi na drugom mjestu po indeksu razvijenosti u Federaciji, odmah iza Sarajevske, zanimljiv je uslijed niza čimbenika, počevši od broja stanovnika, koji je znatno manji u odnosu na SŽ, ali i zbog činjenice da se u Sarajevskoj županiji nalaze sjedišta najvećeg broja kompanija, ali i najveći broj federalnih i državnih institucija. Zaključak koji se nameće sam po sebi je kako je poslovna zajednica u ZHŽ-u iznimno snažna, a zbog svoje izvozne orijentiranosti proizvodi značajan učinak na ukupnu razinu životnog standarda.
Čimbenici
Porez na dohodak, stopa zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu i stopa obrazovanja radne snage pet je ključnih elemenata na osnovi kojih se izrađuje indeks razvijenosti županija u Federaciji BiH, a uvidom u poredak vidljivo je kako je na prvom mjestu Sarajevska, a slijede Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska županija. Među prvih pet su i Bosansko-podrinjska i Zeničko-dobojska županija, vidljivo je iz publikacije Makroekonomski pokazatelji po županijama u FBiH, a koju je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja. Doduše, radi se o podacima za 2023., no kada govorimo o broju poslovnih subjekata, udjelu u izvozu i sličnim pokazateljima, publikacija je vrijedan izvor informacija koje mogu poslužiti za usporedbu snage poslovne zajednice u županijama. Kada su u pitanju županije u FBiH, najviša prosječna neto plaća u 2023. ostvarena je u Sarajevskoj županiji u iznosu od 1558 KM, Hercegovačko-neretvanskoj županiji od 1327 KM i Bosansko-podrinjskoj županiji u iznosu od 1225 KM. Kada govorimo o proizvodnoj djelatnosti, najveći rast industrijske proizvodnje zabilježila je Hercegbosanska županija (6,7%), Hercegovačko-neretvanska (6,2%) i Zapadnohercegovačka (0,6%), dok su sve ostale županije u prošloj godini zabilježile pad. O snazi ekonomije svake od deset županija ilustrativni su podaci o registru poslovnih subjekata, a pritom je vidljivo kako je povećanje ukupnog broja poslovnih subjekata zabilježeno u većem broju županija FBiH u 2023., a najveće povećanje zabilježeno je u Sarajevskoj – za 3,8%, Zeničko-dobojskoj za 3,3% i Zapadnohercegovačkoj županiji za 3,1%. Na kraju 2023. u SŽ-u je bilo registrirano 22.588 pravnih osoba te 13.759 fizičkih osoba obrtnika, dok je na drugom mjestu Tuzlanska županija s 10.415 pravnih osoba te 11.393 fizičke osobe – obrtnika. U pogledu pravnih osoba slijedi Hercegovačko-neretvanska županija s 7991, dok je broj obrtnika iznosio 7091. U Zeničko-dobojskoj županiji pak vidimo kako je broj obrtnika bio 9007, a pravnih osoba 7188. Srednjobosanska županija ima gotovo istovjetan broj – na kraju prošle godine bile su registrirane 5702 pravne i 5895 fizičkih osoba, odnosno obrtnika. Kada je riječ o Unsko-sanskoj županiji, broj pravnih osoba iznosio je 5867, dok je broj fizičkih zabilježen u iznosu od 4508. Zapadnohercegovačka županija, unatoč manjem broju stanovnika i relativno maloj prostornoj površini, ima respektabilan broj od 3687 pravnih osoba te 2549 obrtnika.
Vanjska trgovina
Slijedi Hercegbosanska županija s 2406 pravnih osoba i 1432 obrtnika, Posavska s 1049 pravnih osoba i 548 obrtnika te Bosansko-podrinjska s 584 pravne i 510 registriranih fizičkih osoba. Podaci iz domene vanjske trgovine također su prilično ilustrativni, a poglavito u pogledu snage Zapadnohercegovačke županije, koja je prošle godine zabilježila izvoz od 1,3 milijarde KM. Najveći izvoznik je pak Sarajevska županija (milijardu i 829 milijuna KM), ali je i najveći uvoznik s iznosom od 6 milijardi i 852 milijuna KM). Slijedi Tuzlanska županija s izvozom od 2 milijarde i 589 milijuna KM izvoza te Zeničko-dobojska s 2 milijarde i 108 milijuna KM. Hercegovačko-neretvanska županija zabilježila je izvoz od 953 milijuna KM, Srednjobosanska 917 milijuna, Unsko-sanska s 828 milijuna, Bosansko-podrinjska s 271 milijun, Posavska sa 177 milijuna te Hercegbosanska županija sa 153 milijuna.
