U raspravama o zdravoj prehrani kao glavni krivci često se navode masnoće, šećer ili sol. No prema mišljenju bjelovarske nutricionistice Margite Zlatić, najveća prijetnja zdravlju danas leži negdje drugdje – u ultraprerađenoj industrijskoj hrani.
„Najštetnija hrana danas nisu ni masnoće, ni šećer, ni sol pojedinačno. Najveći problem su industrijski ultraprerađeni proizvodi“, ističe Zlatić.
Kako objašnjava, takva hrana dubinski narušava prirodne mehanizme organizma.
„Ultraprerađena hrana remeti osjećaj gladi i sitosti, potiče kronične upale, mijenja crijevnu mikrobiotu i stvara ovisničke obrasce ponašanja. Na kraju, čovjeka odvaja od vlastitog tijela“, upozorava.
Posebno naglašava kako ova vrsta hrane nije osmišljena da hrani organizam, već da se stalno konzumira.
„Ta je hrana dizajnirana da stvara ovisnost. Kada kažemo da smo ‘navučeni’ na određene proizvode, to nije slučajno – upravo su tako osmišljeni“, kaže nutricionistica.
Kao jasan znak upozorenja navodi dugačke popise sastojaka na ambalaži.
„Ako proizvod ima beskonačan niz sastojaka, aditive čija imena ni stručnjaci ne prepoznaju bez dodatnog istraživanja, ako može stajati mjesecima bez promjene i pritom nosi agresivne zdravstvene tvrdnje, to je gotovo siguran znak da tijelu neće pomoći, nego će ga dodatno zbuniti“, ističe Zlatić.
Takva hrana, dodaje, često mnogo obećava, a vrlo malo daje.
„Proizvodi koji previše obećavaju, a pritom ne nude stvarnu nutritivnu vrijednost, najgore su što možemo unijeti u organizam“, naglašava.
Govoreći šire o prehrambenim smjernicama, Zlatić smatra da nova prehrambena piramida predstavlja pomak, ali i dalje nije dovoljno hrabra.
„Nova prehrambena piramida manje je pogrešna od ranijih verzija, ali još uvijek nije dovoljno odlučna. Proteini su važni, ali nisu spas. Masnoće su nužne, ali samo ako su prirodne. Žitarice nisu neprijatelj, ali nisu ni temelj prehrane“, kaže Zlatić.
Prema njezinim riječima, najveći problem moderne prehrane nije manjak informacija, već prehrambena industrija koja profitira od zbunjenosti potrošača.
„Zato je važno educirati se, pratiti znanstvena istraživanja i slušati stručnjake. Ipak, najvažnije je slušati vlastito tijelo“, poručuje.
Zaključuje kako nijedna preporuka nije univerzalna.
„Ne trebamo slijepo slijediti smjernice. Zapitajmo se odgovara li nam određena hrana i kako se na toj prehrani osjećamo. Upravo tako si možemo najviše pomoći“, zaključuje bjelovarska nutricionistica Margita Zlatić.
