Bez ikakvih simptoma i znakova upozorenja, moguće je zauvijek izgubiti vid ako povišeni očni tlak preraste u glaukom. Bolest je to koju zbog izostanka simptoma nazivaju “tihim ubojicom vida”, a kako bi se otkrila na vrijeme, važno je kontrolirati svoj očni tlak već nakon navršenih 40. Stručnjaci na to upozoravaju u Svjetskom tjednu glaukoma od 9. do 15. ožujka, kojeg je i Hrvatska dio već desetu godinu.
Ne možemo vratiti vidno polje
– Dob je glavni čimbenik rizika za razvoj glaukoma, njegova pojavnost s dobi se povećava, stoga preporučujemo već od navršenih 40 godina, kad se jave prve teškoće s vidom, otići na preventivni kompletni oftalmološki pregled, i to baš kod liječnika, umjesto na brzinu kupiti neke dioptrijske naočale u dm-u ili svratiti u prvu optiku – kaže prof. Mia Zorić Geber, voditeljica Referentnog centra za glaukom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske na Klinici za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice.
Kako nam objašnjava prof. Mia Zorić Geber, povišeni očni tlak nije glaukom nego je on glavni čimbenik rizika za nastanak glaukoma. Kad imate povišen očni tlak, a zdrav vidni živac, to nazivamo očna hipertenzija. Glaukom nastaje u trenutku kad nastane oštećenje vidnog živca.
– Kako to oštećenje kreće lagano i polako s periferije, vi to ne registrirate jer s oba oka imate dobar centralni vid, dok oštećenje napreduje. Kad shvatite da ne vidite dobro i odete po naočale, već se može registrirati oštećenje vidnog živca i glaukom. Ako se takvo stanje na vrijeme ne otkrije i ne liječi, može završiti sljepoćom – objašnjava prof. Zorić Geber.
– Najveći je problem što je to ireverzibilna bolest, znači da gubitak vidnog polja, vidnog živca i njegovih niti ne možemo više vratiti. Kad postavljamo dijagnozu, pokušavamo zaustaviti bolest, održati vidno polje kakvo smo zatekli u trenutku dijagnoze, a dio koji smo izgubili nije izlječiv – govori naša sugovornica.
Glaukom je kronična bolest, što znači da se liječi do kraja života, a očni tlak pritom je jedini čimbenik na koji se može terapijski djelovati.
Glaukom je kronična bolest, što znači da se liječi do kraja života, a očni tlak pritom je jedini čimbenik na koji se može terapijski djelovati
U ranijim kampanjama mjerenje očnog tlaka na javnim mjestima iznjedrilo je oko sedam posto građana s povišenim očnim tlakom
Stoga se taj tlak nastoji terapijom snižavati. Normalna vrijednost očnog tlaka ne prelazi 21 mmHg. Osim povišenog očnog tlaka i dobi nakon 40. godine, u čimbenike rizika za glaukom spadaju i visoka kratkovidnost i rasna pripadnost te prisustvo glaukoma kod člana uže obitelji.
– Kod manje skupine ljudi postoje vrste glaukoma koji se naziva ‘glaukom normalnog tlaka’ gdje pacijent ima vrijednost tlaka unutar referentnih vrijednosti, dakle očni tlak mu nije povišen, a pacijent ima karakteristike glaukoma. Tu se primjenjuje tzv. neurooprotektivna terapija, no ona još nije ušla u algoritme liječenja i nije zaživjela službeno – napominje profesorica.
Terapijski se na snižavanje očnog tlaka ide medikamentozno, laserski i kirurški.
– Najčešće se kreće s lijekovima, u većini slučajeva, no ako imate pacijenta s ogromnim, jako visokim očnim tlakom, neće mu pomoći sve kapljice svijeta i tu odmah pristupamo kirurškom liječenju – otkriva.
Kad se pacijentu terapijom spusti očni tlak, još se ne zna koji je njegov ciljani tlak, tj. ne zna se je li mu tlak dovoljno snižen.
– Zato je bitno da pacijenti idu na redovite kontrole kada, osim očnog tlaka, radimo pretrage koje se zovu vidno polje i OCT, to je pregled vidnog živca, gledamo mu strukturu vidnog živca i gledamo treba li pacijentu još sniziti očni tlak, je li bolest stabilna ili ide u progresiju, moramo li mijenjati neki modalitet liječenja – opisuje ova iskusna oftalmologinja.
Napominje i mogućnost tzv. pigmentnog glaukoma, za koji je karakteristična oscilacija očnog tlaka.
Pacijenti s dijabetesom te oni koji nose leće ili naočale prolaze ove preglede uglavnom kad idu oftalmologu, ali ostalima se povišeni očni tlak lako može ‘prošvercati’ neopaženo i ostati dugo neprepoznat. Upravo zbog toga stručnjaci nastoje podići svijest o glaukomskoj sljepoći i važnosti ranog otkrivanja bolesti.
Tijekom Svjetskog tjedna glaukoma u 25 hrvatskih gradova će se, uz brojne aktivnosti, građevine simbolički osvijetliti u zeleno, kao što je to jučer, prvog dana nacionalne kampanje, obilježeno na zagrebačkim fontanama. U ranijim kampanjama mjerenja očnog tlaka na javnim mjestima iznjedrilo je oko sedam posto građana s povišenim očnim tlakom, među kojima je daljnjom obradom dijagnosticiran glaukom u tri do četiri posto, a ostali s povećanim vrijednostima tlaka ostali su na praćenju.
Svjetski tjedan glaukoma
Ove se godine u Hrvatskoj Svjetski tjedan glaukoma obilježava deseti, jubilarni put i pokrenut će se osnivanje Udruge za pacijente oboljele od glaukoma, koja će pružiti podršku oboljelima i omogućiti im da iz prve ruke svjedoče o životu s ovom bolešću.
Izgleda da javnozdravstvene akcije tijekom desetljeća čine pomak, naime, podaci otprije deset godina govore da je većina novootkrivenih glaukoma bila u uznapredovaloj fazi, dok se posljednjih nekoliko godina većinom otkrivaju umjereni glaukomi.
Glaukom je prvi uzrok nepovratnog gubitka vida zbog kojeg je više od pet milijuna ljudi u svijetu slijepo, a 78 milijuna ljudi boluje od te bolesti. Broj oboljelih raste pa se predviđa da će do 2040. godine od glaukoma bolovati oko 111 milijuna ljudi. U razvijenim zemljama u više od 50 posto oboljelih od glaukoma bolest nije pravovremeno prepoznata ni liječena, dok u nerazvijenim zemljama taj broj raste do 90 posto.
