Nakon što je prethodno platforma za online shopping Temu osvojila bh. tržište, još jedna kineska online prodavnica dostupna je u Bosni i Hercegovini, a ovaj put je riječ o Sheinu, globalnom “fast fashion” lideru.
Naime, odnedavno Shein na svojoj mobilnoj aplikaciji ima mogućnost isporuke i u Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o jako popularnoj globalnoj platformi za online trgovinu koja je specijalizirana za brzu modu (eng. fast fashion).
Premda se kompanija prvenstveno fokusira na žensku odjeću, nudi i mušku odjeću, dječju odjeću, dodatke, šminku, cipele, torbe i druge modne artikle.
Kad je riječ o kupnji odjeće, za Shein, globalno znanu i rapidno rastuću web trgovinu odjećom, vrijedi ona “koliko para, toliko muzike”. I uvijek se vrtimo po istom principu – vidjeli ste kakav dobar odjevni komad – za ove standarde, cijena nalik prvoaprilskoj šali, “bagatela”, a ni vizualni dojam komada “nije za bacit”. Da – ali, jednom kad paket stigne, zahvaljujući katastrofalno lošoj kvaliteti izrade i sumnjivim materijalama, vjerujte, “bit će za bacit”. Pamuk je danas po zlato, a ono što Shein nudi, daleko je i od pamuka, i od zlata.
‘Ajde, odjeću “još i nekako”, no sve “ljubitelje” zdravlja, zdravog razuma pa i dobre kozmetike rasplamsala je vijest da je Shein pokrenuo i prodaju šminke i proizvoda za uljepšavanje, “She glam”. Cijene naravno – toliko niske da bi i najveći skeptik za četiri eura odlučio iskušati svoje sumnje i “naručiti pa što bude”. A može biti svašta!
Kozmetički proizvodi dostupni na Sheinu, dizajniraju se i izrađuju po kineskim tvornicama i kineskim regulativama koje su za razliku od europskih, vrlo labilne i popustljive kad je riječ o tvarima po zdravlje štetnim.
Kako nam u shopping groznici nije običaj čitati ni sastav, ni provjeravati komponente istog, za vas smo odlučili provjeriti pet proizvoda na Sheinu i pokazati vam koliko su zapravo opasni. Dubravka Vuković, specijalist dermatovenerologije i subspecijalist pedijatrijske dermatologije, otkriva što se zapravo krije u naizgled idealnoj kozmetici.
Skenirali smo…
1. Tekući highlighter
Ocjena proizvoda: 4.4/20
“Skeniranjem sastava ovog proizvoda crvenom zastavicom što označava apsolutno negativnu ocjenu za korištenje označen je sastojak BHT koji može dovesti do endokrinološkoh poremećaja dok se s oprezom izdvajaju i sintetički polimeri tipa
butylen/ethylen/styren copolymer, timethysiloxysilicate te polymethylsisesquioxane, slilikon dimethicone, mineralno ulje isododecane i sl.” Otkriva dermatologinja Vuković.
2. Tinta za umjetne pjegice
Ocjena proizvoda je 7.8/20.
Jedan sastojak je neprepoznat, a izdvojeni kao potencijlno štetni su sintetički polimer styrene/acrylates/ammonium methacrylate copolymer te polyacrylic acid, konzervans phenoxyetanol, trietanolamin, EDTA, SLES..
3. Maskara za oči
Ocjena 0.7/20
Ovo je definitivno najlošiji proizvod čija ocjena zaprepaštava. Izdvojeno je 13 potencijalno štetnih komponenti: izododekan (mineralno ulje),trimetilsiloksisilikat (silikon), hidrogenizirani poliizobuten (mineralno ulje),disteardiamonijev hektorit (amonijev spoj), ceresin (mineralno ulje), parafinski vosak (mineralno ulje), polisorbat 60 (etoksilirani spoj), polietilen (sintetički polimer), dimetikon (silikon), polimetilsilseskviosalan (silikon), fenoksietanol konzervans, Nylon-6 (sintetički polimer)…” otkriva dermatologinja Vuković.
4. Tekući korektor za lice
Ocjena proizvoda: 3.6/20.
Izdvojene potencijalno štetne tvari: silikoni PEG/PPG, metil trimetikon te fenil trimetikon, dimetikon, mineralno ulje hidrogenirani polidecen, kvartarni amonij, PEG 10 dimetikon, EDTA itd..
5. Primer korektor
Ocjena proizvoda je 5/20
Izdvojeno je 10 potencijalno štetnih tvari kao što su mineralno ulje hidrogenizirani poliizobuten, silikon dimetikon, EDTA i sl..
Sudeći po analizama nasumično odabranih proizvoda iz Sheinove “She glam” ponude kozmetike, istu je bolje zaobići. Tih nekoliko eura “dobrog ulova” i uštede, moglo bi se pretvoriti u podeblje iznose koje ćemo, kad dođe do nuspojava, ostaviti dermatologu.
– Dakle zaključak je da objektivnom recenzijom putem aplikacije niti jedan od proizvoda nije dobio pretjerano visoke ocjene, a u prvom je čak detektirana i zabranjena supstanca, potvrđuje nam dermatologinja Vuković.
Kako prepoznati loš proizvod, pitamo našu sugovornicu.
– Kozmetički proizvod koji može biti štetan za kožu možmo prepoznati jedino pažljivim čitanjem deklaracije na poleđini samog proizvoda. Naime jako je važno poznavati nazive najćešćih iritansa i kontaktnih alergena koji mogu izazvati dermatološke smetnje (crvenilo, svrbež, pečenje kože, ljuštenje i sl).” Objašnjava Vuković, specijalist dermatovenerologije, naglašavajući kako bolesnici kojima je postavljena dijagnoza kontaktnog alergijskog dermatitisa već pri pregledu dobiju upute s nazivom alergena na koji su senzibilizirani, pod kojim se sve imenom mogu “kriti” te najčešće proizvode u kojima se nalaze.
– Također postoje i brojni sastojci koji se preko kože tzv. perkutanom apsorpcijom unose u organizam, a mogu imati nepovoljni učinak na općenito zdravlje pojedinca, ne samo kožu. U svakodnevom snalaženju u ovakvim situacijama od velike su nam pomoći aplikacije za mobilne telefone putem kojih jednostavno možemo skenirati sastav proizvoda te na licu mjesta detektirati potencijalni problem, otkriva ona.
Najčešći kontaktni u vidu kontaktnog alergijskog dermatitisa na koje treba posebno obratiti pažnju su metali u kozmetici – najčešće nikal sulfat, vuneni alkohol lanolin te mirisi, odnosno smjesa mirisa (geraniol, cinnamaldehyde, hydroxycitronellal, cinnamyl alcohol, eugenol, isoeugenol, α-amylcinnamaldehyde, oak moss) te smjesa parabena (methyl, USP; ethyl, USP; propyl, USP; butyl, USP; and benzyl parahydroxybenzoate).
80 alergena po tipu mirisa
Također valja obratiti pozornost na prisustvo komponente peruvijanskog balzama (cinnamic acid, benzyl alcohol, vanillin), konzervanse i formaldehide koji se često oslobađa iz proalergena N-hydroxymethyl succinimide, timerosal, tzv. IMID i Bronopol.
– Važno je napomenuti da u EU samo alergena po tipu mirisa ima deklarirano preko 80, ističe stručnjakinja.
Osim prethodno navedenih verificiranih kontaktnih alergena preporuča se izbjegavati iritanse ili druge škodljive supstance u kozmetici.
– Posebno ftalate koji su najčešće su skriveni u dodanim mirisima, a čije akumuliranje u tijelu može uzrokovati reproduktivne smetnje i sudjelovati u procesima karcinogeneze te poznate loklane iritanse iz kozmetičkih proizvoda kao što su: natrijev-lauril sulfat (SLS), natrijev lauret-sulfat (SLES), etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i sl, Kaže Vuković.
Ne moramo kemiju imati u “malom prstu” i napamet učiti sve potencijalno opasne komponente. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, sada postoje razne aplikacije koje mogu pomoći u prepoznavanju štetnih sastojaka u kozmetičkim proizvodima. Većina aplikacija za analizu kozmetičkih proizvoda omogućuje korisnicima da skeniraju barkod proizvoda s pomoću kamere na pametnom telefonu pretraže bazu podataka upisivanjem naziva proizvoda ili pojedinih sastojaka i tako provjere sigurnost te dobiju ocjene proizvoda. Aplikacije često daju ocjene proizvoda prema sigurnosti sastojaka i njihovom utjecaju na zdravlje.
Neke od aplikacija su Think Dirty, koja ocjenjuje proizvode prema njihovoj toksičnosti na skali od 1 do 10 te preporučuje sigurnije alternative. Yuka je također korisna aplikacija za analizu kozmetičkih proizvoda, kao i INCI Beauty koje je ponajviše fokusirana na analizu sastojaka prema INCI popisu, a uključuje i recenzije korisnika.
