“Dođi da vidiš, dođi da se diviš i poželjet ćeš ovdje da živiš…”, stihovi su pjesme Ranka Bobana “Hercegovina u srcu”, koja bi se mogla preslikati i na ovu priču koja dolazi iz Ljubuškog, grada u zapadnoj Hercegovini koji pomalo postaje jedno od najpoželjnijih mjesta za život.
O tome svjedoči izgradnja brojnih stanova koji niču kao gljive poslije kiše, a kupuju ih ljudi iz raznih dijelova svijeta, od jake ljubuške dijaspore, koja je rasprostranjena na svim kontinentima, do mladih obitelji, ali i kupaca iz susjedne Hrvatske, poput onih iz Vrgorca i Makarske.
Nekoliko je razloga za to, a prije svega umjerena mediteranska klima s 2300 sunčanih sati godišnje, ali i blizina Hrvatske. Primjerice, ako živite u ovom gradu, a radite u Vrgorcu ili Metkoviću, treba vam 20-ak minuta do posla, a život i režije dosta su jeftiniji nego u Hrvatskoj.
Osim toga, Ljubuški je urbano središte, u gradu se na svakom mjestu nešto radi i gradi. Prema nekim procjenama, u ovom trenutku ulaže se oko 35 milijuna eura, privatnog, gradskog i federalnog novca, u različite projekte. Možda Ljubuški malo gospodarski zaostaje za nekim drugim gradovima u županiji, poput Širokog Brijega ili Posušja, no grad se iz dana u dan mijenja.
Prema popisu stanovništva, samo gradsko središte broji oko 4500 stanovnika, dok sa širim područjem (nekadašnja općina) ima između 26 i 27 tisuća stanovnika. Ljubuški je, osim toga, turistički biser Hercegovine. Oko 306.000 gostiju, od kojih je većina stranih, ljeti posjeti prekrasni vodopad Kravice, no ništa manje ne zaostaje ni drugi turistički biser – Koćuša u Veljacima, gdje ljeti praktički ne možete naći slobodan stol u brojnim ljubuškim restoranima koji se nalaze uz Trebižat.
Zbog toga su se mnogi stanovnici okrenuli turizmu, jer je blizu i Međugorje, grade se vile s bazenima, kupuju se stanovi za apartmane… Tu se nalazi Humačka ploča, jedan od najstarijih spomenika pismenosti u Bosni i Hercegovini pisan hrvatskim jezikom, prekrasan pogled puca sa Starog grada s obnovljenom tvrđavom Herceg Stjepana.
Neki će reći da ovaj grad može još bolje, no ako na lokalnim izborima nemate protukandidata na izborima, onda znači da je gradonačelnik Vedran Markotić sa svojom ekipom na dobrom putu i da većina njegovih sugrađana podržava projekte i smjer u kojem vodi ovaj grad.
Više od 300 stanova
– U posljednjih nekoliko godina u Ljubuškom je izgrađeno više stambenih zgrada, s više od 300 stanova, u različitim dijelovima grada, od istočnog i središnjeg pa do zapadnog dijela, u kojem je izgrađen i najveći broj njih. Unatoč rastu cijena, potražnja za stanovima ne jenjava pa tako investitori rade na izgradnji novih stambenih građevina za kolektivno stanovanje za zainteresirane kupce, čime će broj stanova uskoro biti povećan za još najmanje 200.
Do slobodnog stana u novogradnji u prodaji gotovo je nemoguće doći, a trenutna cijena za stanove koji se grade, odnosno koji se tek trebaju graditi, a koji bi bili useljivi sredinom ili krajem 2026. godine, iznosi od 2600 do 3000 KM po kvadratu. To je negdje od 1300 do 1500 eura – otkriva nam Markotić.
Zanimalo nas je kakva je struktura kupaca, iz kojih krajeva oni dolaze, jesu li ti stanovi u upotrebi cijelu godinu ili samo tijekom ljetne sezone, kao u brojnim gradovima na hrvatskoj obali.
– Kad je riječ o strukturi kupaca, ona je dosta šarolika. Stanove kupuju naši ljudi koji su na privremenom radu u inozemstvu, građani koji svoju ušteđevinu žele zaštititi od inflacije, zatim stanovnici koji se odluče na investiranje u stanove za iznajmljivanje turistima zbog iskoraka u području turizma i sve većeg broja posjetitelja našega kraja iz svih dijelova svijeta.
Ima tu i mladih bračnih parova koji podižu kredite i doseljavaju se iz ruralnih dijelova Ljubuškog, kojih je posljednjih godina ipak donekle smanjen broj zbog sve većih cijena kvadrata stana, ali i zbog toga što mladi sve češće daju prednost životu na selu. Kupaca ima i iz šireg dijela Hercegovine, Bosne, Dalmacije, ali doseljavaju se i cijele obitelji iz europskih država, kao, primjerice, iz Njemačke, Italije, Francuske, Švicarske – objašnjava nam Markotić, a zatim dodaje kako Grad poduzima mjere da privuče mlade obitelji iz svih krajeva Hercegovine.
– Držim da je Ljubuški jedna od najsigurnijih sredina za život u Bosni i Hercegovini. Demografske mjere koje provodimo (subvencioniranje prve stambene nekretnine s 6000 KM, ili 3000 eura, za stan ili kuću, subvencioniranje cijena vrtića, potpore školstvu sa Zapadnohercegovačkom županijom, koja potiče natalitet kroz mjesečnu naknadu od 500 KM, ili oko 250 eura, za treće i sljedeće dijete i sl.) donose rezultate.
Osim toga, potičemo gospodarski sektor, bilježimo rast zaposlenih i gospodarski pokazatelji iz godine u godinu sve su bolji. Sve su to razlozi dolaska i ostanka u Ljubuškom – zaključio je prvi čovjek ovoga grada.
