Vrijeme je radova u vrtu. Sade se rane sorte krumpira, priprema zemlja za lisnato povrće. Mnogi uživaju u vrtlarenju, koje im je antistres terapija nakon napornog radnog dana, a i vlastito uzgojeno povrće dobro dođe. Zanimljivo je da ima takvih biljaka, koje jednom posadite i godinama berete, naravno ako ih pravilno prihranjujete i navodnjavate. Pronašli smo devet biljaka koje uz malo truda godinama mogu davati dobar urod.
Raštika (Brassica oleracea – acephala), koju još u narodu zovu raštan, lisnati ili dalmatinski kupus ili dalmatinski kelj, od svih je kupusnjača najotpornija na hladnoću. U mediteranskom području može se uzgajati kao jedno, dvogodišnja ili višegodišnja kultura. Raštika se uzgaja iz presadnica uzgojenih na gredici ali ne na izravnom suncu. Sije se krajem veljače ili početkom ožujka, a sadi u travnju.
Ljutika, kozjak, kozji luk (Allium Ascalonicum) vrsta je koja potječe s područja Bliskog istoka, a u našim je područjima u uzgoju već dugi niz godina, uglavnom u priobalju i na otocima. Prilagodljiva je mnogim vrstama tla, ali ipak preferira neutralna do blago alkalna, kakva su upravo ona u našem obalnom dijelu. Sadi se tijekom čitave godine i uzgaja se na potpuno osunčanim položajima, a bez problema će podnijeti kratkotrajna razdoblja s temperaturama ispod nule.
Šparoga je jedna od najpoznatijih višegodišnjih povrtlarskih kultura. Iako im treba dvije do tri godine da se razviju do pune zrelosti, jednom kada se ukorijene, mogu rađati i više od 20 godina. Najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima s dobro dreniranim tlom.
Rabarbara, je višegodišnja zeljasta biljka s krupnim listovima i dugim debelim zelenim, ljubičastim, ili ružičastim stabljikama. U prehrani se koristi stabljika stabljika rabarbare, bogata je vitaminima i antioksidansima. Sadi se u rano proljeće, nije zahtjevna biljna vrsta. Ima veliku otpornost na niske temperature tijekom zime i visoke temperature tijekom ljeta.
Hren je trajnica koja će niknuti čak i ako je ostao tek komadić korijena u zemlji. Stabljika je uspravna, i u gornjem dijelu razgranata. U prehrani se koristi korijen koji ima specifičan okus.
Koromač je višegodišnja biljka. U povrtlarstvu je posebno uzgojena jedna vrsta koja ima zadebljale početke stabljike koji oblikuju oblik sličan glavici luka odmah iznad zemlje. Ta sočna zadebljanja upotrebljavaju se kao povrće u ishrani, bilo termički obrađeno ili u salati.
Čičoka (slatki krumpir). U prehrani se koriste gomolji. Konzumiraju se sirovi, kuhani, prženi i pirjani, a od njih pripremaju se i salate. Razmnožava se dijeljenjem gomolja.
Vlasac (medvjeđi luk) pripada porodici lukova i koristi se kao začinska biljka, odnosno dodatak jelima. Ima okus običnog luka, ljekovit je za organizam. Razlika između vlasca i običnog luka je u dužini listova. Otporan je na niske temperature.
Zimski poriluk, za razliku od običnog poriluka, zimski poriluk može opstati više sezona i sam se razmnožavati. Dobro podnosi zimske hladnoće i ljetne vrućine. Njegovi izdanci ostaju u tlu i svake godine ponovo niču, pa u vrtu uvijek imamo svježe stabljike.
