Izneseni prijedlozi
Zastupnice i stručnjaci okupljeni oko inicijative u FBiH mišljenja su kako bi zaposlene rodilje trebale dobivati naknadu u visini od najmanje 66 posto prethodne plaće, a pritom se pozivaju i na Konvenciju o zaštiti majčinstva br. 183 i pripadajuću preporuku Međunarodne organizacije rada. Također, naglašavaju i kako visina naknade ne smije biti niža od minimalne plaće u Federaciji BiH (ona je trenutačno 1000 maraka), dok bi samo pravo bilo integralni dio radnog odnosa i socijalnog osiguranja, a isplate bi se realizirale putem županija. S druge strane, kada je riječ o nezaposlenim rodiljama, prijedlog je da one dobiju jedinstvenu naknadu u visini minimalne plaće u FBiH, a navedena bi se isplata vršila s federalne razine.
– Tako bi se smanjile velike razlike među županijama i osigurala jednaka prava svim ženama, bez obzira na mjesto prebivališta. Trenutačno i zaposlene i nezaposlene rodilje u FBiH prava ostvaruju kroz socijalnu zaštitu. Izmjenama bi zaposlene majke primale rodiljsku naknadu kao pravo iz radnog odnosa, dok bi nezaposlene nastavile dobivati podršku kroz socijalnu zaštitu. Time bi žene u radnom odnosu uživale pravo koje proistječe iz njihova zaposlenja i uplaćenih doprinosa – objasnili su pritom iz WFD-a. Osim županija, demografske mjere potpore realiziraju se i na lokalnim razinama, a kampanja “Za svako novo srce” objavila je prvu jedinstvenu bazu podataka iz koje je vidljivo da u Federaciji BiH od 77 općina i gradova, njih 71 izdvaja određena sredstva, dok šest lokalnih zajednica (7,8 posto) uopće ne izdvaja podršku za rodilje i djecu.
Detaljan pregled dostupnih informacija potvrđuje postojanje nejednakosti u oblasti naknada i podrške za rodilje i djecu u općinama i gradovima FBiH. Razlike se najčešće ogledaju u manjim iznosima za zaposlene u odnosu na nezaposlene rodilje, što je slučaj u jedanaest lokalnih zajednica. U pet lokalnih zajednica izdvaja se podrška za obitelji s troje i više djece, ali ne i za one s jednim ili dvoje djece. Iz WFD-a su objasnili i kako na razini svih lokalnih zajednica iznosi variraju: od potpuno nepostojećih (šest općina/gradova) do maksimalnog iznosa podrške od 10.000 KM (Mostar – za sedmo i svako iduće dijete; Prozor-Rama – za deseto dijete). Većina naknada je jednokratna, dok tek pet lokalnih zajednica predviđa višemjesečne naknade (Grude, Konjic, Neum, Bugojno, Novi Grad).
Kada je riječ o Republici Srpskoj, pitanje naknada je centralizirano na razini entiteta, ali ipak dio gradova i općina ima svoje modele potpore majkama, odnosno obiteljima s djecom. Analiza izdvajanja za rodilje i djecu te novorođenčad u 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj pokazuje da samo dvije općine (Gacko i Istočna Ilidža) imaju proračunska izdvajanja i za rodilje i za novorođenčad. Šesnaest općina/gradova nije predvidjelo nikakvu naknadu za rodilje, dok samo deset općina ima naknadu za novorođenčad (od kojih osam nema naknadu za rodilje). Čak pet općina i jedan grad nemaju predviđene nikakve jednokratne ili višemjesečne naknade za rodilje, djecu i novorođenčad.
