Sve se češće čuju priče o povratku iz iseljeništva, posebno iz Njemačke. No, iako interes postoji, “masovni povratak” nije realan – barem ne bez jasnije podrške države i lokalne uprave. Upravo to poručuju osnivači platforme povratnici.hr, zajednice koja okuplja desetke tisuća Hrvata iz dijaspore, s ciljem da razmjenom iskustava olakšaju povratak i reintegraciju.
Tekst članka (prerada)
Platformu povratnici.hr pokrenuli su Marin Brkanić i Josip Papazović, obojica porijeklom iz Našica. Papazović se nakon godina u Švicarskoj vratio u Hrvatsku, dok Brkanić već deset godina radi u Njemačkoj, gdje s obitelji živi u okolici Augsburga i Münchena. Kaže da bi se vratio i ranije, ali kao i mnogima – ključna je prepreka pitanje djece, školovanja i društvenog života koji je već izgrađen u inozemstvu.
Osnivači ističu da platforma nije državni projekt, nego inicijativa “odozdo” – mjesto gdje se ljudi međusobno savjetuju o papirologiji, tržištu rada, nekretninama i svakodnevnim izazovima. U grupi se, kažu, redovito javljaju ljudi koji se vraćaju, a najčešće motivacije nisu samo ekonomske.
“Romantika” povratka i realnost troškova
Brkanić otvoreno govori da je sve manje onog osjećaja sigurnosti koji je Njemačka nekad nudila: troškovi života rastu, stanarine su visoke, a plaće ne prate poskupljenja. Kao primjer navodi da i solidna primanja “pojedu” najam i režije, pa ljudi rade sve više – često i vikendima – kako bi uopće nešto uštedjeli.
S druge strane, dio povratnika razmišlja “romantično”: žele živjeti među svojima, na svom jeziku, uz obitelj i prijatelje, u društvu koje im je bliže. U toj se priči često spominje i osjećaj da su u tuđini “uvijek stranci”, bez obzira na integraciju.
Najveća zamjerka: povratnici su prepušteni sami sebi
Najčešća kritika iz zajednice odnosi se na institucije: povratnici kažu da im nisu presudne jednokratne potpore, nego jasne informacije, usmjerenje i brži sustav. Traže “koordinate”: gdje nedostaje radnika, što točno nude županije i općine, kako riješiti administraciju, stanovanje, školu i zdravstvo.
Poruka je jednostavna: interes postoji, ali bez strategije i konkretne logistike mnogi će ostati u “vječitom planiranju”, ili će se vraćati stihijski – bez stabilnosti.
Od 2022. do 2024. u Hrvatsku se, prema službenim podacima, više doseljava nego odseljava, ali među doseljenima dominiraju stranci (oko 81%), dok je hrvatskih državljana oko 19%.
U 2024. iz Hrvatske se odselilo oko 20.147 hrvatskih državljana, a doselilo 13.290.
Broj povratnika raste blago: 2023. oko 10.852, 2022. oko 10.340 hrvatskih državljana.
Njemačka statistika navodi da je prošle godine u Njemačku doselilo oko 11.000 Hrvata, a iselilo oko 22.000 (no dio nije otišao u Hrvatsku, nego u druge zemlje).
Sve više Hrvata napušta Njemačku, ali povratak kući koče birokracija i izostanak jasnog plana: “Ljudi se vraćaju zbog života, ne zbog poticaja – trebaju koordinate.”
