Na izmaku 2024. godine prigoda je da se prisjetimo osobito značajnog imena kulturalnoga i književnoga života ne samo grada Mostara nego i znatno šireg prostora. Riječ je o Nikoli Bubalu, nepravedno zanemarenu književniku, leksikografu, publicistu, prevoditelju, novinaru i dobrotvoru, rođenu 25. listopada 1883. u Mostaru, u obitelji Ivana i Mare, rod. Pehar, iz obitelji poznatih ilićkih mlinara Pehara-Ljoljića. Odrastao je u obiteljskoj kući u Ilićima, uz rijeku Radobolju.
Autor gramatike, pravopisa, putopisa
Ono po čemu je Bubalo bio osobito poznat, u domaćoj i i europskoj književnosti, jest da je bio esperantist, u svoje vrijeme jedan od najuglednijih u Europi. Baveći se tim međunarodnim jezikom, a ujedno i kao jedan od najznačajnijih zagovornika esperanta u BiH, Bubalo je autor, izmedu ostaloga, prve Gramatike esperanto jezika u BiH (1908.), Esperantsko- hrvatskoga rječnika (1923.), kao i Esperanto vodiča kroz BiH (1911.). u kojem biranim riječima govori i o rodnim Ilićima i Cimu. U djelima se potpisivao i pod pseudonimom Niko Slavić.
Pohadajući gimnaziju u Mostaru i Požegi, objavljuje u časopisima Pobratim i Jeka, a uz pomoć svoga dobrotvora Franje pl. Cirakija, požeškoga gradonačelnika, u jesen 1905. izdao je zbirku pjesama Za školskog odmora. Intenzivno piše pjesme, prevodi njemačke, austrijske i madarske pjesnike, čak i dijelove Odiseje… Kao najljepši dio rukopisa izdvaja se Bubalov prijevod Hasanaginice, objavljen u Parizu 1911. Ulagao je izniman napor u osnivanje društva esperantista u BiH, u čemu, zajedno sa suradnicima, uspijeva početkom 1910., postavši pritom jedan od čelnika društva La Stelo Bosnia. Kako se od jeseni 1914. vratio u rodni Mostar, tijekom Prvoga svjetskog rata Bubalo se, zajedno sa suprugom Štefanijom, istaknuo kao veliki dobročinitelj unesrećenih. Počinje se baviti humanitarnim radom te organiziranjem akcija za borbu protiv ratne bijede. Istodobno se priključio HKD-u Napredak, Trećem redu sv. Franje, kao i u rad Hrvatskoga katoličkog seniorata.
Što je esperanto jezik?
Nikola Bubalo autor je esperanto rječnika.
Esperanto je međunarodni jezik čiji naziv potječe od pseudonima “Doktoro Espe- ranto”, u prijevodu doktor koji se nada, varšavskoga liječnika Ludwika Łazarza Zamenhofa, koji ga je zasnovao 1887. go- dine objavivši prvu gramatiku. Danas se oko milijun ljudi u svijetu bolje ili lošije služi ovim jezikom, a o njegovu se razvoju brine Esperantska akademija. Esperanto ima priznat status u UNESCO-u i znatnu ulogu u svjetskoj književnosti.
Uvršten među znamenite i zaslužne Hrvate
Nikola Bubalo umire 16. siječnja 1924., pokopan je u mostarskom groblju Smrčenjaci. Samo godinu kasnije, prigodom obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskoga kraljevstva, životopis Nikole Bubala našao se u knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati 925.-1925., a potom i u Hrvatskoj enciklopediji 1942. Nakon toga ovaj je zaslužni kulturalni radnik punih 40 godina bio posve zaboravljen. Tek će ga 1982. književni povjesničar Ivan Alilović uvrstiti u Bibliografiju hrvatskih književnika iz BiH. Prerana smrt Nikole Bubala bila je velik udarac za kulturu i prosvjetu grada Mostara i BiH. No, unatoč svemu, danas – stotinu godina nakon smrti, dok se istodobno mnoge književne udruge diljem Europe diče njegovim imenom i radom, Bubalo u rodnom gradu još uvijek nema spomena ni u jednoj gradskoj ulici ili ustanovi.
