Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje su stupile na snagu krajem siječnja, izazvale su veliku pozornost javnosti. Posebno se ističe članak 81., koji uvodi diferencirani izračun najniže starosne mirovine, a prema kojem pojedine mirovine mogu biti i niže od dosadašnjeg minimalnog iznosa.
Kako se sada određuje najniža mirovina?
Prema novom modelu, najniža starosna mirovina ovisi o duljini mirovinskog staža. Određuje se u postotku od prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine, koja se potom usklađuje u godini ostvarivanja prava.
No izmjene se ne odnose samo na starosne, nego i na obiteljske i invalidske mirovine.
Iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje pojašnjavaju kako korisniku kojem je obiteljska ili invalidska mirovina obračunata u iznosu manjem od najniže mirovine, pripada najniža mirovina koja ne može biti niža od 90 posto prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.
Primjer izračuna:
651,05 KM + 11,2 % = 723,97 KM
723,97 KM × 90 % = 651,57 KM
Ovaj iznos osigurava se:
-
korisnicima invalidske mirovine
-
korisnicima obiteljske mirovine koji pravo ostvaruju iza aktivnog osiguranika
pod uvjetom da obračunata mirovina ne prelazi iznos najniže mirovine.
S druge strane, ako se obiteljska mirovina ostvaruje iza preminulog korisnika kojem je isplaćivan najniži iznos mirovine, tada se korisniku jamči isti najniži iznos koji je pripadao preminulom korisniku.
Kolika je obiteljska mirovina nakon smrti korisnika?
Ako je preminuli korisnik imao mirovinu višu od najniže, obiteljska mirovina određuje se u postotku od njegove mirovine, ovisno o broju članova obitelji:
-
70 % za jednog člana
-
80 % za dva člana
-
90 % za tri člana
-
100 % za četiri i više članova
Primjer:
Ako je mirovina preminulog iznosila 1.250 KM:
1.250 KM × 70 % = 875 KM
Staž osiguranja i poseban staž – gdje nastaju nedoumice?
Početkom godine u FBiH su stupila na snagu četiri zakona vezana uz ostvarivanje prava na mirovinu, uključujući izmjene koje se odnose na braniteljsku populaciju.
Najviše pitanja građani postavljaju upravo o stažu.
Iz Zavoda za MIO pojašnjavaju:
-
Staž osiguranja podrazumijeva razdoblje za koje je uplaćen doprinos (obvezno ili dobrovoljno osiguranje).
-
U staž osiguranja ulazi i staž s uvećanim trajanjem.
-
Uvjet je da su doprinosi uredno plaćeni nakon 15. godine života.
Što je poseban staž?
Poseban staž odnosi se na sudjelovanje u pripremama i obrani BiH u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1995. godine.
Računa se u dvostrukom trajanju, ali:
-
ne čini staž osiguranja
-
uračunava se samo uz pisanu suglasnost osobe
-
ne priznaje se osobama pravomoćno osuđenim za ratni zločin
Umirovljenje ratnih vojnih invalida (RVI)
Veliku pozornost izazvale su i izmjene Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.
Prema novom članku 31.b:
Ratni vojni invalidi (najmanje 20 % invalidnosti) mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu:
-
s 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na dob
ili -
s 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža
U oba slučaja pravo se ostvaruje u iznosu najniže mirovine.
Najniža mirovina za ovu kategoriju korisnika od 1. siječnja 2026. iznosi:
666,40 KM
Taj će se iznos i dalje usklađivati prema propisima koji reguliraju usklađivanje mirovina u FBiH.
