– Nakon prošlogodišnjeg prvog predstavljanja monografije ”Klis – Nertvica, župa Obri, Podhum / Žitače i Solakova Kula” autora Ivana Anđelića u župnoj crkvi u Žitačama u Konjicu, raskošno izdanje predstavljeno je i u zagrebačkoj središnjici Matice hrvatske.
Predstavljanje su organizirali Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu, a o knjizi su, uz autora Anđelića, govorili biskup Pero Sudar, prof. dr. fra Marko Karamatić te župnik župa Obri i Solakova Kula don Marin Marić.
Projekt je pokrenut na inicijativu vrhbosanskog pomoćnog biskupa u miru Pere Sudara koji je poručio da je monografija namijenjena Klišanima i Neretvljacima “kao zov i podsjećanje da su ih ona zemlja i onaj kraj zadužili onim najvrjednijim, a to su njihovi životi”.
Knjiga „Klis – Neretvica, župe Obri, Podhum/Žitače i Solakova Kula“ puno je više od klasične župne monografije, ističe autor Ivan Anđelić, ujedno i ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine. Sinteza je to, naglašava Anđelić, svega onoga što ovaj prekrasan i bogat kraj ima te prikazuje udio Hrvata u njegovom duhovnom i ukupnom razvoju.
Monografija je kratka povijest Klisa-Neretvice, jedinstveni višepredmetni udžbenik ovoga kraja, s naglaskom na hrvatsko i katoličko u njemu. U knjizi se nalazi i pregled zemljopisnih karakteristika i prirodnih ljepota, resursa, gospodarstvo, školstvo, zdravstvo, trgovina, turizam, etno muzikologija, kao i sve druge okolnosti u kojima su živjeli kršćani ovog kraja od prapovijesti do suvremenog doba. Kraj opisan u knjizi, po prirodnim resursima vode, šume, ruda, voćarstva i prirodnih ljepota ubraja se u najljepše i najbogatije dijelove BiH. Opsežna je to knjiga sa 720 stranica opremljena i s oko 400 fotografija te 20 povijesnih i zemljopisnih zemljovida.
Autor napominje da se ove tri župe nalaze na lijevoj obali Neretve u konjičkoj općini i imaju površinu cca 300 km2, a prema službenom popisu stanovništva 1991. imale su oko 4.000 Hrvata katolika, dok je ukupan broj stanovnika, s druga dva naroda, bio oko 12.500 stanovnika. U knjizi su opisane i okolnosti pod kojima je došlo do iseljavanja stanovništva, od potapanja Jablaničkog jezera 1953. godine do posljednjeg rata u kojemu je najviše stradao hrvatski katolički puk. Sada Hrvata katolika u sve tri župe ima svega 106.
Knjiga se bavi svim ovim fenomenima zbog čijih se posljedica ukupan broj stanovnika i dalje smanjuje, Hrvata posebno. Stoga je knjiga i rađena zbog toga da ponudi nadu i optimizam za dostojan i održiv život u ovom kraju, poručuje autor. Do povratka će, ističe Anđelić, sigurno doći uz samo jedan uvjet, a to je ukupan razvoj kraja s ulaganjima u infrastrukturu, proizvodne pogone za preradu prirodnih resursa, u mogućnostima turističke ponude jer kraj ima, pored Jablaničkog jezera i rijeku Neretvicu kao osovinu kraja sa svoje 32 manje ili veće pritoke. Također, ima i ogroman intelektualni potencijal raspršen u BiH i diljem Europe i sigurno će se naći oni koji će doći i motivirati ulagače da u ovaj opustjeli kraj s nevjerojatno ugodnom klimom i zemljištem donesu kapital. Logično je da će do revitalizacije kraja doći prije ili kasnije, a zasigurno kad BiH bude članica EU“, dodao je autor Anđelić i zaključio: „Ovo je knjiga o narodu i njegovoj zemlji, vjeri, povijesti i zajednici življenja s drugima, a trebala bi postati neka vrsta „zavičajne Biblije za sve one koji potiču iz ovih krajeva „Knjiga (p)ostanka“.
