Fešta do fešte u Vrgorskoj krajini – pronašli su Vrgorčani lijek za depresivni siječanj i najduži mjesec u godini. Na jednom kraju, u Kotezima, slavi se sv. Ante Pustinjak, a u Milošićima, malome mjestu na administrativnoj granici Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, sv. Vinko, zaštitnik vinogradara, plodonosnog rada i dobrog uroda.
Ovo selo smješteno je uz rub polja Jezero, gdje se nalazi jedno od najvećih hrvatskih vinogorja koje broji oko 13 milijuna trsova vinove loze, u njemu je svako dijete odraslo uz vinovu lozu i vinograd. Dobra kapljica i konobe zaštitni su znak mjesta, a tijekom proslave Vinkova ili Vincekova konobe se otvore za sve posjetitelje, uz slasnu spizu, vino, pjesmu, fešta traje do sitnih jutarnjih sati.
Božji blagoslov
Međutim, prije nego što su tamburaši zapalili atmosferu, župnik don Dražen Radman blagoslovio je vinograde, zazivajući zaštitu od svih bolesti i tuče, dok je Antonio Erceg “obrizao” prve trsove. Druženju je uz mještane i njihove goste nazočio i vrgorski gradonačelnik Mile Herceg (NLM), koji ne krije ljubav prema pučkim veselicama, dobroj kapljici i spizi, a bio je tu i Pero Jelavić Ćuk, gradski vijećnik DP-a.
U ovoj priči grijeh bi bio preskočiti zagrebačkog odvjetnika Matea Ercega, koji s bratom Leom prevali 500 km kako bi iz metropole došao u rodno mjesto na Sv. Vinka i nazdravio s rodbinom i prijateljima. Miris domaćeg pršuta mamio je nepce svima. Inače, za dobru spizu, osim vrijednih domaćica, pobrinuli su se članovi lovačke udruge iz Dusine i Pojezerja, a tamburaši su uz Thompsonove hitove zabavaljali okupljenje do sitnih sati. Koliko se popilo, odnosno koliko je konoba „stradalo“ – to je tajna, a najbolji odgovor na to pitanje ima Ivan Erceg Škrga, nekadašnji vratar HMNK Vrgorca.
Nema inventure
– Nitko nije radio inventuru u bačvama – domišljato će Erceg uz smijeh, koji ima oko 4000 čokota vinove loze i snažno je vezan uz ovu feštu.
– Možemo reći da je Vincekovo postalo tradicija u našem selu, dan okupljanja, kad se skupi domaći svijet i furešti. Molimo Boga i sv. Vinka da nam nova jematva bude bolja od prošlogodišnje. U današnjem svijetu, kad selo i tradicija pomalo nestaju, nastojimo sačuvati običaje koji su dio našeg identiteta i pomalo to prenosimo na nove generacije.
Ova fešta nije samo lokalnog karaktera. Dođu tu prijatelji iz Hercegovine, doline Neretve i s Makarskog primorja, pa guštaju uz naše specijalitete, vino i pjesmu – istaknuo je Erceg.
