Simpozij “Kulturno-povijesna baština, problemi-izazovi-potencijali” održan je u srijedu, 4. studenoga, u hotelu Park u Širokom Brijegu.

Stručnjaci iz raznih ustanova kulture koje se bave djelatnostima zaštite kulturno-povijesne baštine i njezine promocije, govorili su o izazovima s kojima se susreću u obavljanju svog posla te o mjerama u svrhu učinkovitijeg sustava upravljanja kulturno-povijesnom baštinom i njenom održivosti.

Simpozij svečano je otvorila ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Ankica Gudeljević. Tom prigodom, ministrica Gudeljević izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je u vremenu velikih izazova za hrvatski narod u BiH, upravo Hrvatski narodni sabor preko Odjel za kulturu, šport, medije i informiranje Glavnog vijeća HNS BiH, u suradnji sa Vladom Zapadnohercegovačke županije, organizirao ovaj simpozij posvećen zaštiti i promoviranju kulturno-povijesne baštine Hrvata u BiH.

Naglašavajući ulogu i značaj kulturno-povijesne baštine u očuvanju i razvoju hrvatskog kulturnog identiteta, ministrica Gudeljević osvrnula se i na utjecaj politike u području kulture.
„Kultura nije, nikada nije ni bila niti će biti, oslobođena utjecaja političkog. Ma kako paradoksalno zvučalo, političko može gušiti i zatirati kulturni razvoj, ali i doprinijeti buđenju i razvoju kulture, razvoju duha jednog naroda kroz materijalno i nematerijalno stvaralaštvo.“

Pozivajući organizatore i izlagače da joj dostave zaključke i preporuke ovoga Okruglog stola, ministrica Gudeljević je naglasila kako je odgovornost i politike i struke da zajedno preuzmu ulogu čuvara kulturno-povijesne baštine te dodala da je to obveza koju imamo kako prema prethodnim generacijama koje su tu baštinu stvarale, tako i prema budućim generacijama koji će u njoj prepoznati svoje korijene.
Ravnatelj Ureda za europske integracije Vlade Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jurilj, koji je na okruglom stolu bio u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade, kazao je kako je ovaj simpozij od iznimnog značaja za ŽZH.

Značajan je posebno u kontekstu sustavnog rješavanja upravljanja kulturno-povijesnom baštinom. ŽZH je bogat potencijalima i resursima u kulturno-povijesnoj baštini koji, na neki način, čine naš identitet, međutim još uvijek nemamo na kvalitetan i na pravi način uspostavljen sustav upravljanja kako bismo vrednovali ono što sada imamo, ali i zaštitili od propadanja i određene namjerne devastacije, istaknuo je Jurilj.

Kazao je kako je dobro što se ovaj simpozij organizira u vrijeme izrade strategije razvoja za razdoblje 2021.-2027. godine.

Prioritet je razvoj sustavnog upravljanja i tu razrađujemo konkretne mjere kako u navedenom sedmogodišnjem razdoblju pristupiti i u kontekstu institucionalnog i zakonodavnog rješavanja, ali i u kontekstu zaštite, ulaganja u infrastrukturu, vrednovanja kroz gospodarsku valorizaciju kulturno-povijesne baštine, njenu integraciju u turizam i naravno podizanje svijesti stanovništva da znaju prepoznati vrijednosti ove baštine kako bismo kroz mlade, na neki način, mogli utjecati na pravo korištenje i održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom u budućnosti, kazao je Jurilj.

Voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća (GV) Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Ivan Vukoja kazao je kako se kulturno-povijesna baština ne može pravilno zaštititi i valorizirati samo unutar jedne županije.

„Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje GV HNS BiH zamišljen je kao institucionalni okvir za suradnju i koordinaciju tijela, ustanova i pojedinaca iz područja kulture, kako na horizontalnoj, tako i vertikalnoj razini.
Stoga je sasvim logično da je Odjel organizator ovog simpozija u okviru kojeg će se razmijeniti informacije, utvrditi ciljevi, stajališta i smjernice o određenim pitanjima i problemima koji se tiču kulturno-povijesne baštine. Pitanjima i problemima koji se ne tiču samo jednoga grada, jedne županije ili jednog zavoda za zaštitu spomenika, nego svih nadležnih tijela, ustanova i pojedinaca koji se bave kulturno-povijesnom baštinom Hrvata u BiH.“

Dodao je kako problema ima, ali da ih treba shvaćati kao izazove kojima se treba baviti i koje treba riješiti na pozitivan način.

Uz to, ovim skupom želimo ukazati i na veliki ekonomski, u prvom redu turistički potencijal kulturno-povijesne baštine, istaknuo je Vukoja te zaključio kako je kulturno-povijesna baština vrlo važan segment kulturnog, ali i političkog identiteta svakog naroda i prostora.

Pročelnik Odjela za arheologiju na sveučilištima u Zadru i Mostaru Ante Uglešić kazao je da postoji dovoljan broj stručnih ljudi koji bi mogli provesti plan, odnosno strategiju vezanu za oblast kulturno-povijesne baštine.

Mislim da imamo kadra i da to treba i dalje razvijati, ali i potaknuti društvenu zajednicu da više zapošljava navedeni kadar. Također bi u svakom značajnijem gradu, općini ovdje u Hercegovini trebalo otvoriti muzejsku zbirku jer to je dio baštine. S druge strane treba potaknuti arheološka istraživanja jer se to sve skupa može jako dobro uklopiti u turističke svrhe, jer je turizam ovdje budućnost svega, kazao je Uglešić.
Istaknuo je također kako veliki problem u Hercegovini predstavlja svijest o kulturno-povijesnoj baštini.
Često se dogodi da se neki pronalazak namjerno uništi i prije nego arheolozi dođu na mjesto i svakodnevno smo izloženi uništavanju te baštine u Hercegovini i to je najveći problem. Kod naroda praktički treba probuditi svijest da kulturno-povijesnu baštinu treba čuvati, istaknuo je Uglešić.

Okrugli stol održan je u organizaciji Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i Vlade ŽZH.