Rade vani, a liječe se besplatno u Hrvatskoj jer se ovdje vode kao nezaposleni. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje češlja posljednjih dana popise nezaposlenih osoba koji ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje jer Hrvatska ima više od 260 000 osiguranika nego broja stanovnika koji ga ostvaruju iz statusa nezaposlenih.
o njihov se broj ne podudara s brojem stvarnih tražitelja posla kojih je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ispod 100 000, nikada manje.
Pretpostavlja se da se veliki dio onih koji se nalaze u evidenciji HZZO-a kao nezaposleni odselio iz Hrvatske i zaposlio u državama EU-a, ali istovremeno nastavio koristiti usluge zdravstvenog osiguranja u zemlji.
EU nema jedinstven registar osiguranika različitih zavoda za zdravstveno osiguranje. Mnogi su ovu sivu zonu iskoristili kako bi skuplje zdravstvene i dijagnostičke usluge koristili u Hrvatskoj, a neki se kući vraćaju izvaditi zub jer vani to plaćaju iz svog džepa.
U Hrvatskoj je, prema popisu stanovništva iz 2021., gotovo 200 tisuća više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika.
Otprilike toliko, oko 200 tisuća ljudi, ne živi u našoj zemlji, ali ovdje ima zdravstveno osiguranje. Većinom su to pogranični radnici ili oni koji, prema europskim pravilima, mogu biti osigurani u Hrvatskoj, prenosi N1.
Dio ih je ipak u sivoj zoni, ali mogućnosti za manipulacije trebala bi smanjiti nova pravila. Naime, 1. travnja na snagu su stupile izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Što se sve i za koga promijenilo i jeste li u opasnosti da vas HZZO izbriše iz svoje evidencije. Za HRT je o tome govorila Dijana Vuksan iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Kako je moguće da imamo toliko više osiguranika nego stanovnika? “Zato što popis stanovnika ne obuhvaća nužno sve ljude koji se imaju obavezu zdravstveno osigurati”, kaže Vuksan.
Na pitanje je li država zbog toga u nekom gubitku, odgovara: “U svakom slučaju, ako imamo osobe koje su osigurane, a na to nemaju pravo ili nisu osigurani po odgovarajućoj osnovi.”
Komentirajući situaciju ako je netko radnik iz BiH ili Slovenije i jesu li njegova djeca također osigurana u Hrvatskoj, rekla je: “Tako je, oni su hrvatski osiguranici i to po europskim propisima u koordinaciji sustava socijalne skrbi.”
Što s onima koji su nelegalno prijavljeni?
Prijava na zdravstveno osiguranje za one koji rade u inozemstvu će sigurno biti otežana jer “nije jednostavno jednom u tri mjeseca dolaziti ako živite negdje dalje”.
“Namjera nam nije nikome otežati situaciju, nego provjeriti realno stanje”, dodaje.
Na pitanje što moraju oni koji imaju namjeru za privremeni odlazak, rekla je:
“One osobe koje imaju već prijavljen privremeni odlazak iz RH, danom stupanja na snagu ovog zakona mogu biti osigurane još 90 dana, tj. do 29. lipnja.
Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz ožujka 2023. godine, propisano je da se nezaposlene osobe koje se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) moraju do 29. lipnja javiti HZZO-u ili će ostati bez zdravstvenog osiguranja, piše Lider.
Bez obzira kojoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) osigurane osobe prema adresi stanovanja pripadale, mogu se javiti u bilo koju područnu službu HZZO–a. Iz tog razloga HZZO ne prati broj prijava po lokacijama. Na razini cijele Republike Hrvatske do sada se HZZO-u javilo 67.980 osoba koje imaju obavezu javljanja svaka tri mjeseca. Slijedom navedenoga, svi koji to ne budu učinili do kraja lipnja, a potom i redovito tromjesečno, izgubit će status u obveznom osiguranju, poručuju.
