Prehrambene navike imaju sve veći utjecaj na naše zdravlje. Istraživanja stalno potvrđuju da se prehrana značajno povezuje s rizikom od razvoja različitih oblika raka. Novi podaci ukazuju na alarmantni trend povećanja broja dijagnoza među mladim osobama. Onkolozi širom svijeta uviđaju da promjene u prehrambenim obrascima mogu biti ključne u objašnjavanju ovog fenomena.
Loše navike, poput visokog unosa prerađene hrane, zasićenih masti i šećera, povezane su s razvojem malignih bolesti. Sveprisutna brza hrana i industrijski prerađena dovodi do akumulacije štetnih tvari u organizmu, koje povećavaju rizik od raka. Postavlja se ozbiljno pitanjo o tome kako zaštititi mlađe generacije od sve većih prijetnji po zdravlje. Stručnjaci naglašavaju potrebu za obrazovanjem i promjenama u načinu hranjenja kao ključnim koracima u prevenciji raka među mlađom populacijom.
PRERAĐENA HRANA FAKTOR RIZIKA ZA RAZVITAK RAKA
Onkolog Nicholas Christian DeVito sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini izjavio je za medije: “Svaki novi pacijent koji dođe u moju kliniku je mlađi od 45 godina!”.
DeVito za takvu situaciju krivi nezdravu hranu na osnovu rezultata analiza podataka, prenosi Slobodna Dalmacija
– Skoro 75 posto hrane koja se konzumira u SAD-u smatra se ultra-prerađenom i obiluje aditivima i potencijalno štetnim sastojcima. Brojne studije su otkrile povezanost između prehrane s visokom količinom ultra-prerađene hrane i više od 30 stanja, uključujući višestruke karcinome i rano umiranje, naveo je on.
Istovremeno, poznati onkolog Vladimir Kovčin iz Srbije, također smatra da se stalni porast broja oboljenja mladih od malignih bolesti povezuje s prerađenom hranom.
– U prerađenoj hrani dosta je je emuglatora i druge kemije, koji mogu biti faktori rizika za nastanak raka. Baš kao i voda, zrak i zemlja zagađena štetnim sastojcima. Ranije se smatralo da je karcinom bolest starije populacije, danas je drugačije. Generacije iz doba naših baka odrastale su i donekle živjele u čistijoj životnoj sredini, hranili se prirodnom hranom i pili zdravu vodu. Generalno je bilo manje kemikalija u vodi i zraku. I manje se jela viskoprerađena hrana, ali i ona konzervirana, a samim tim je bilo manje kancerogena koji su mogli utjecati na formiranje bolesti“, objašnjava on za danas.rs.
RAK DEBELOG CRIJEVA, REKTUMA, JETRE
– Najčešća lokalizacija maligniteta u organizmu koji su nastali zbog utjecaja ovih faktora su rak debelog crijeva, rektuma, jetre, gušterače, jednjaka i drugi, naglasio je Kovčin.
Njegov kolega iz Sjeverene Karoline pozvao je političare i predstavnike industrije da učine više da zaštite naciju od štetnih proizvoda.
Porast broja dijagnoza raka među mladima predstavlja ozbiljan izazov za medicinsku zajednicu i društvo u cjelini. Iako genetika igra važnu ulogu, sve je jasnije da i način života, osobito prehrana, doprinose riziku od razvoja bolesti. S obzirom na alarmantne trendove, potrebno je hitno djelovati u smislu podizanja svijesti o važnosti zdravih prehrambenih navika.
Promjene u prehrani, uključujući smanjenje unosa prerađene hrane, povećanje konzumacije svježeg voća i povrća te izbjegavanje prekomjerne konzumacije crvenog mesa i šećera, mogu biti ključne u smanjenju rizika. Edukacija mladih o povezanosti između prehrane i zdravlja, kao i poticanje zdravijih životnih izbora, trebala bi postati prioritet u javnozdravstvenim politikama.
Kako bismo zaštitili buduće generacije, nužno je promicati holistički pristup zdravlju koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i preventivne zdravstvene preglede. Samo tako možemo djelotvorno odgovoriti na rastući izazov i smanjiti broj mladih koji se suočavaju s teškom dijagnozom raka.
