Uvijek rado prihvatimo poziv za upoznavanje s hercegovačkim vinarima jer tamošnje autohtone sorte doista odražavaju osobine tog kraja. No Podrum Begić koji je mladi Branimir Begić naslijedio od svojeg oca Leona, uspješnog bankara, nudi i nešto više. Dakle, priča obitelji Begić iz Prologa kod Ljubuškog klasična je za ljude tog kraja, piše Zoran Vitas za Večernji list.
Ondje se uzgajao duhan od kojeg se živjelo, a vinogradi su održavani za vlastito uživanje. Begići su imali vinograde plavine, sorte osobito poznate u i u šibenskom zaleđu, a stječući s vremenom još nešto imovine, djed Jakov odlučio je vinograde i proširiti. I to plemkama s Pelješca za koje je vjerovao da su sadnice plavine.
I bilo je jako neobično, jedino su Begići i po mjesec i pol dana kasnije imali berbe, a grožđe je bilo potpuno drukčije od plavine, takvo da nitko nije vjerovao da od njega može uopće biti nekakvog vina. No vrlo su skoro u našu kuću ljudi dolazili s bokalima ne bi li dobili nešto tog odličnog, a potpuno drukčijeg vina. Poslije se tek doznalo da se zapravo radi o plavcu malom, a ne o plavini – kazao je Branimir Begić okupljenima u dvorani Češke besede u Zagrebu gdje je još jednom organizirana promotivna radionica Vrijeme je za… Vjekoslava Madunića pod stručnim vodstvom poznatog sommeliera Darka Lugarića.
Tako su Begići dobili traženo vino čije je vinograde Leon nakanio proširiti, a onda je poslušao i savjet poznatog međugorskog vinara Veselka Sivrića da vina buteljira i plasira kao etiketu. I tako je, nakon malog tehničkog dotjerivanja, na tržište dospio – hercegovački plavac mali. Još jednom dobili smo terroirsku vinsku priču u kojoj se naša autohtona sorta može razlikovati ovisno o tome gdje raste.
– Vidjet ćete kako se naši plavci mnogo razlikuju od peljeških, a opet zadržavaju sve bitne odlike sorte. Naša su vina dobila i više Decanterovih medalja u ovih 20 godina, nadam se da ćete imati isti dojam – kaže mladi Begić.
No krenuli smo s pravim hercegovačkim autohtonim vinom, a to je žilavka. Došle su pred nas dvije žilavke, jedna mlada berbe 2023., druga tek nešto starija, ali selekcija berbe 2022. etikete Rastok žilavka selekcija 2022. Žilavka je za nas i dalje jedno od najboljih bijelih vina jadranskog podneblja koje možete probati i ova vina pravi su dokaz za to.
Vrlo lijepe arome zelenih jabuka i bilja, dobro balansirane kiseline kod obje, a bolja strukturiranost i tekstura kod selekcije od koje grožđe dolazi s jednog hektara vinograda Rastočkog polja starih između 40 i 70 godina. Interesantno je kako se ovo vino prije kraja fermentacije stavlja u bačve od akacije i u njima ostaje od sedam do osam mjeseci. Savjet da ovako radi svoju žilavku Branimir je dobio od jednog od naših najpoznatijih vinara, Ivice Matoševića. S time da je kod dvije žilavke, a to će se nastaviti i na ostalim vinima, snažno provučena mineralnost i slanost. Žilavka je i prevladavajuća sorta u vinogradima Begićevih koji se prostiru na šest i pol hektara, a od toga nekih tri i pol hektara otpada upravo na ovu autohtonu sortu.
– Jedan naš vinograd dijelom je na hrvatskoj strani, na vrgoračkom području koje je najveće vinorodno područje u Hrvatskoj, a oni s hercegovačke strane na nekadašnjoj su vinskoj plantaži u Ljubuškom – kaže
Vidjet ćete kako se naši plavci mnogo razlikuju od peljeških, a opet zadržavaju sve bitne odlike sorte. Naša su vina dobila i više Decanterovih medalja u ovih 20 godina, nadam se da ćete imati isti dojam – kaže mladi Begić
Imaju vinograde i u svojem Prologu, a u zakupu su dva hektara na području Dubrave, Stolac. Iz tih vinograda dolazi i grožđe za plavac rosé koji je zapravo dobiven od podjednakog udjela plavca i plavine
Prezentacija Begićevih vina u prostorima Češke besede u Zagrebu u kojima je organizirana promotivna radionica Vrijeme je za… Vjekoslava Madunića pod stručnim vodstvom sommeliera Darka Lugarića
Branimir Begić precizirajući kako se radi, naravno, o položajima u Rastočkom polju.
Imaju vinograde i u svojem Prologu a u zakupu su dva hektara na području Dubrave Stolac. Iz tih vinograda dolazi i grožđe za plavac rosé koji je zapravo dobiven od podjednakog udjela plavca i plavine. Riječ je o čvrsto strukturiranom, a pitkom rosé cvjetnih i voćnih aroma, moderne zagasite roza boje.
Napravljeno je prema uputama Zdravka Dujmovića, dugogodišnjeg enologa vinarije, dok je Caroline Gilby, jedna od najpoznatijih europskih enologinja i sommelierki, berbu 2018. ovog vina prozvala dostojnom kraljevskog dvora.
I onda plavci, čak četiri u nizu, berbe 2021. i 2022. a onda i barrique 2020. i 2021.
– Često ustanem rano i prođem vinogradom plavca malog kako bih s grozdova maknuo zelene bobice da bi ostalo zaista najbolje od tog grožđa – kaže Branimir Begić.
Plavac mali barrique odležava u paljenim bačvama od slavonskog hrasta 12 mjeseci pa je poprimio još i note vanilije s nešto dima uz razvijenije note šljive s ponešto čokolade. O ‘barriqueiranju’ vina neko se vrijeme već vodi rasprava, a Branimir Begić je, uz rebrendiranje svoje etikete, objavio i da će buduća vina naginjati više autohtonosti, položaju i njegovu terroiru.
Mnogima je interesantan bio cuvée napravljen od jednakih udjela plavca malog, trnjka i vranca koji su zajedno fermentirali, a kupaža je macerirana 25 dana. Nakon toga je dvije godine odležavala u bačvama gdje je prije bio plavac. Zaista dobro vino s izraženim notama suhe šljive, džema te ponešto čokolade i smokava.
