Periferna arterijska bolest (PAB), uz ishemijsku bolest srca i moždani udar, među najznačajnijim je dijagnostičkim podskupinama kardiovaskularnih bolesti i jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. U Europskoj je uniji tom bolešću zahvaćeno oko 17 milijuna ljudi. Stvarna incidencija i prevalencija višestruko nadmašuju procjene i bolest je nedostatno dijagnosticirana, a Hrvatska, kažu podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ima visoko opterećenje i mortalitet od ove bolesti.
Britanci su, piše The Mirror, upozoreni na malo poznat simptom srčanih bolesti koji može povećati rizik od srčanog udara i do pet puta. Srčane bolesti nastaju kada krvotok u srcu postane blokiran ili sužen nakupljanjem masnih tvari u koronarnim arterijama, a iako su neki simptomi dobro poznati, poput pritiska u prsima ili bolova, jedan manje prepoznat znak je bol u nogama.
Dr. David Newby, profesor kardiologije pri Sveučilištu u Edinburghu, pojašnjava da bol u nogama može biti “stiskajuća” ili se mogu javljati grčevi, te često može signalizirati perifernu arterijsku bolest (PAB). Ovaj poremećaj posebno je čest kod pušača i osoba s dijabetesom.
PAB se razvija kada se masne naslage nakupe u arterijama, često uzrokujući bol prilikom hodanja. U težim slučajevima može dovesti do gangrene, pa čak i amputacije. Dr. Patrick Coughlin, stručnjak za srce, upozorio je na povećani rizik od periferne arterijske bolesti kako starimo.
– Osobe s PAB-om imaju povećan rizik od srčanih i moždanih udara. Ako netko osjeća povremenu bol ili šepanje pri hodu, njihov rizik od srčanog udara je tri do pet puta veći – dodaje Coughlin.
Stručnjaci savjetuju smanjenje rizika od ove bolesti na način da se držite sljedećih savjeta: prestanak pušenja, kontrolu visokog krvnog tlaka i dijabetesa, uzimanje lijekova za razrjeđivanje krvi (npr. aspirin), te uzimanje statina za snižavanje kolesterola.
Rano prepoznavanje simptoma PAB-a može značajno smanjiti rizik od srčanih komplikacija i poboljšati kvalitetu života, tvrde.
Foto: Rabizo Anatolii/Shutterstock
