Ono što je u proizvodnji ranih krumpira zapad Ljubuškog to je u proizvodnji ostalog ranog povrća prije svega rajčica, dolina Neretve, preciznije Višići i okolna čapljinska naselja. Prava adresa za ocjenu te proizvodnje je PZ „Matica“ iz Višića čiji direktor Marijan Brajković o specifičnostima tekuće sezone kaže:
Nove tehnologije
„Sve je prispjelo dosta ranije, čini mi se nezabilježeno do sada. Zima je bila dosta blaga tako da je sve prispjele deset do petnaest dana ranije. Što se tiče same proizvodnje i kondicije nasada to je baš izuzetno ove godine, vrlo malo bilo je problema u proizvodnji, vrlo malo problema i s bolestima, primjetno manje problema i sa štetnicima tako da nasadi izgledaju zaista dobro. Kad govorimo o rajčici koja je najzastupljenija, oprašivanju i plodonošenju situacija je isto tako iznimno dobra, prinosi su dosta veliki, a kako će prodaja ići vidjet ćemo“, konstatira direktor Brajković te odgovarajući na upit – koliko se sadilo u plastenicima u odnosu na prethodne godine, kaže:
„Mislim da se proizvodnja zadržava na nekoj dostignutoj razini. Nije primjetno neko veliko povećanje, međutim mislim da je pozitivna stvar što se dostignuta razina održava. U ovakvim uvjetima u kojima živimo i radimo, mislim da je i to nekakav uspjeh. Treba naglasiti da ni tog održavanja razine proizvodnje ne bi bilo da se nije ušlo u nove tehnologije. Za sada to dosta dobro izgleda, nema problema s bolestima, povećani su prinosi, proizvod je dosta tražen mada što se tiče prodaje ova sezona baš i ne miriše na dobro, sudeći po ovim prvim kulturama, da kažem predkulturama koje su se izredale do sada kad usporedimo s prošlom i pretprošlom godinom. Naš glavni adut kad je riječ o rajčicama, proizvod je prepoznat stvoren je nezvanični brend poznata je kao hercegovačka roza ili hercegovački pink, kad dođe na tržište polako istiskuje more uvozne robe koje je prisutno na prostoru cijele države. Izuzetno smo zadovoljni što se kroz protekle godine priča iskristalizirala do te razine da se došle do vrlo kvalitetnog proizvoda čemu teško konkurira bilo što iz uvoza i to je ono što u ovom trenutku, po mom mišljenju, uopće održava ovu proizvodnju.“
Marijan Brajković prosječna cijena od 1 euro zadovoljila bi proizvođače, a kvaliteta kupce |
-Rane krumpire drži izvoz, kakvi su izgledi za plasman rajčica?
-Za rajčicu većina prodaje, većina tržišta, je unutar države, mada određene količine završavaju i na tržištu Hrvatske tamo je sve zastupljenija i sve traženija, isto kao i ovdje. Ponavljam riječ je o dosta dobro prihvaćenom proizvodu kupci to traže tako da će u dogledno vrijeme količine biti veće kad konkretno govorimo o izvozu na hrvatsko tržište, mada je i to tržište opterećeno s uvoznim robama s istih područja kao i ovo naše, domaće. Optimizam za izvoz, gradimo na kvalitetu prepoznatom i na hrvatskom tržištu.
Neupitna kvaliteta |
-Trenutačni plasman cijene na početku sezone nisu bile visoke, dvije do tri marke?
-Svaki početak sezone u prodaji, prati turbulentna situacija po pitanju cijena. Pritisak na cijene zbog uvoznih roba je enorman, mi tu ne možemo ništa učiniti, a prerano je donositi bilo kakve zaključke. U ovome trenutku na ukupnu prodaju, na ukupni prosjek cijene ne znači puno trenutačno stanje, sad imate situaciju uvoza gdje polako neke proizvodnje jenjavaju, polako dolaze kraju, kao prvo. Drugo, more svega što je uvezeno drži se po prodajnim objektima do krajnjeg nekog vremena, odnosno trenutka propadanja. Imate situaciju da cijene uvoznih roba padaju, gdje je akacijska cijena rajčice po raznim tržnim centima, daleko ispod trenutačne na veletržnici. Puno pametniji ćemo biti kad završimo sezonu i utvrdimo prosjek cijene“, kaže direktor Brajković, te raščlanjujući značajke proizvodnje nastavlja:
Kamata za kredite poljoprivredi ne smije biti iznad 2 posto
„U odnosu na sve enormne troškove u proizvodnji koji iz godine u godinu rastu. kad govorimo o prosjeku približili smo se cijeni od jednoga eura. To je cijena koja bi zadovoljavala sve ono što je uloženo, što radite i da na koncu kažete – ovo ima smisla, proizvodnja se nastavlja. ljudi rade i žive od toga, da se što više smanji kreditiranje proizvodnje od raznih mikrokreditnih organizacija čega još uvijek dosta kako bi proizvođači isfinancirali proizvodnju. Prosječna cijena oko jednog eura značila bi da priča ima smisla, jer ako vi tražite kreditna sredstva za proizvodnju to će vas koštati visokih kamata i do 40 posto, što je van svake pameti ako znamo da u svijetu za poljoprivrednu proizvodnju kamata ne smije preći dva posto. Sama ta matematika, sama ta agroekonomika gori da je sve preko toga neisplativo u poljoprivredi. Dakle, u razvijenim državama kamata ne smije preći preko dva posto, dok se kod nas novac nudi po značajno većim cijenama. Prosječna cijena rajčica od jednog eura, kad govorimo o proizvodnji ovoga tipa, kupcima ne bi trebala biti visoka s obzirom na kvalitetu mi biološku ispravnost.“
Višićki zadrugari su u proizvodnji uveli i nove mjere biološke zaštite biljaka, a o tome drugom prigodom. Za razliku od rajčica čija je proizvodnja zadržava na dostignutoj razini došlo je do povećanja sadnje paprika i lubenica.
Tekst: Dušan Musa (Večernji list)
Foto: D. Musa i Arhiva PZ „Matica“
Urod koji obećava |
Bolja potvrda ekološke ispravnosti ne treba, doručak s tek ubranim rajčicama