Topla zima bez snijega, dugo, hladno i kišovito proljeće, ljeto s visokim temperaturama i staničnim olujama te na kraju procvalo voće početak listopada. Društvene mreže ovih su dana preplavljene fotografijama koje postavljaju korisnici iz cijele regije, a na njima su procvjetale višnje, trešnje i šljive. Čak je na nekim voćkama došlo i do formiranja ploda.
Takve pojave ne sjećaju se ni najstariji, a s portala Srpskainfo pitali su Miljana Cvetkovića, profesora na Poljoprivrednom fakultetu, Katedri za hortikulturu, zašto se to događa. – Razlog su fiziološki poremećaji koji nisu uobičajeni. Zbog nepovoljnih uvjeta došlo je do aktiviranja pupoljaka koji bi se u normalnom razvoju razvili tek sljedeće godine – kaže Cvetković. Nažalost, cvjetanje voća ujesen znači i smanjenje mogućnosti da se tijekom sljedeće godine ostvari optimalan urod.
– Ove godine imali smo jako dugo, hladno i kišno proljeće, a nakon toga i jako dugo razdoblje s visokim temperaturama. Ti ekstremi utjecali su na ovakav razvoj voća – dodaje Cvetković. Na pitanje možemo li domaću voćarsku proizvodnju prilagoditi ekstremnim vremenskim uvjetima, profesor Cvetković ističe kako ne postoji čarobni štapić, ali svakako savjetuje nekoliko stvari. – Trebamo primjenjivati sve redovite mjere u proizvodnji, bez obzira na to imaju li voćke roda ili ne, jesmo li zadovoljni godinom ili ne. Dakle, redovitu i pravodobnu prihranu, zaštitu od patogena i svakako trebamo pokušati maksimalno osigurati proizvodnju u smislu svih kapitalnih investicija koje su nužne za voćarstvo, kroz navodnjavanje te zaštitu od mraza i tuče – naglašava Cvetković.
Meteorolog Nebojša Kuštrinović kaže kako će, prema narodnom vjerovanju, zima biti jaka i duga ako najesen procvjeta voće. Kaže kako je posljednja ovakva godina bila 1951. i da je tada rujan bio topao s ljetnim temperaturama, a da je zima bila hladna. Međutim, klima se od tada značajno promijenila, pa se ova, 2023. ne može usporediti s razdobljem od prije 72 godine.
