Širom Hercegovine rujan je, tradicionalno, u znaku berbe grožđa.
Nažalost, za brojne vinogradare i vinare ovogodišnja berba će biti daleko skromnija od prethodnih, s obzirom na to da je njihove vinograde poharala bolest plamenjača.
Pojedini vinogradi su skoro u potpunosti uništeni jer, usprkos agrotehnološkim mjerama, nisu uspjeli sačuvati svoje trsove vinove loze.
Da situacija nije ni približna onoj prošlogodišnjoj, potvrđuje za “Dnevni Avaz” Velimir Ereš, poznati vinar iz Sretnica kraj Čitluka.
Idealni uvjeti
Kako je rekao, čak 70 posto sorte žilavka je stradalo uslijed plamenjače. U pojedinim krajevima i više od toga, poput vinograda na Čitlučkom polju.
Posljednje tri godine smo imali idealne uvjete i u tom periodu nije bilo napada bolesti, tako da su se, možda, ljudi i opustili. Mi smo imali donekle i sreću zbog činjenice da su naši vinogradi na kamenu, na prilično prozračnom terenu, tako da se bolest nije uspjela toliko razviti.
Međutim, mi smo ove godine radili i rekordno tretiranje, čak 13 puta, a u nekoliko navrata i starinskom klasičnom metodom, odnosno sumporenjem, ispričao je Ereš za “Avaz”.
Početak berbe vinskih sorti grožđa u Broćanskom vinogorju, najvećem u BiH, a čije je središte Čitluk, počet će idućeg tjedna.
Tada će krenuti berba i u Erešovim vinogradima, a, prema prvim procjenama, urod će ove godine biti veći za skoro 20 posto u odnosu na lanjski.
Plan je da berbu otpočnemo u utorak, radit ćemo selekciju grožđa, a u tjednu poslije te krenut ćemo u redovnu berbu. Dosadašnji parametri, odnosno omjer šećera i kiselina su odlični jer, na kraju krajeva, godina i nije bila toliko loša. Imali smo dovoljne količine vlage, toplotni udari nisu bili toliko ekstremni, tako da očekujemo vrlo kvalitetno vino, istaknuo je Ereš.
Turističke posjete
Hercegovina se posljednjih godina i u turističkom smislu sve više nameće kao vinska destinacija. Prije nešto više od deset godina Turistička zajednica HNŽ je, uz veliku podršku Europske unije, realizirala projekt „Vinska cesta Hercegovine“. Taj projekt je obuhvatio cijelu Hercegovinu, a sve više se bilježe organizirane turističke posjete poznatim hercegovačkim vinarijama.
Hercegovačka vina su prepoznata širom svijeta. Na najutjecajnijim svjetskim takmičenjima nerijetko nižu uspjehe i pokazuju da su bh. vina izuzetno cijenjena.
Inače, vinova loza je jedna od najzastupljenijih kultura u poljoprivrednoj proizvodnji Hercegovine. U BiH se više od 95 posto površina pod vinovom lozom nalazi upravo u Hercegovini.
