Idemo riješiti brzi test: stariji ste od 40 godina, pušite, imate dugotrajan, višemjesečni kašalj, teže podnosite napor od svojih vršnjaka, primijetili ste zaduhu, mišićnu slabost, slabije funkcionirate na svakodnevnoj razini? Ako ste potvrdno odgovorili na tri od ovih nekoliko pitanja, preporučuje se posjet pulmologu i obavljanje spirometrije. Zašto?
Zato što se u pozadini vašeg problema možda nalazi po broju slučajeva treća po redu smrtna bolest u svijetu, osma u Hrvatskoj. Mnogi i ne znaju da od nje boluju, štoviše, misle da su neki od ovih simptoma rezultat smanjenje kondicije, viših životnih godina, pušački staž, umor, pretilost…
Ne mora značiti, ovi simptomi mogu ukazati na podmuklu bolest koja se tiho ušulja i često u punom naponu snage dijagnosticira tek u kasnijem stadiju. Da, on nje se, ukoliko se ne liječi, može umrijeti. A još ako se udruži s komorbiditetima, šanse su joj za smrtni ishod još veće. Pričamo o KOPB-u. Znate li što se krije iza ta četiri velika slova?
Sve o kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća saznali smo od splitske liječnice dr. Anite Tolić Biočina, specijalistice pulmologije iz splitske Poliklinike Perić Spalato.
Česta i neprepoznata bolest
– Riječ je o sve češćoj bolesti, pomalo i zanemarenoj, puno puta nedijagnosticiranoj, neprepoznatoj na vrijeme. KOPB je česta progresivna bolest pluća koja se srećom može otkriti već u ranom stadiju, samim tim ima mogućnost prevencije i liječenja. Karakterizira je trajna bronhoopstrukcija koja dovodi do smanjenja protoka zraka kroz dišne putove. Uzrok joj je pozadinska kronična upale, koja dovodi do njihova suženja. Bolest se manifestira kao nedostatak zraka, zaduha, intolerancija napora, kašalj i iskašljavanje, i javlja se uglavnom kod osoba starijih od 40 godina. Rizični čimbenik u prvom redu je pušenje, štoviše, čak 90 posto bolesnika koji boluju od KOPB su pušači – veli pulmologinja.
Uz pušenje kao glavni okidač, kao čimbenik u manjem postotku, osobito za mlađe pacijente, evidentiran je i deficit enzima alfa-1 antitripsina. Taj se nedostatak lako može otkriti spirometrijom i laboratorijskom pretragom. Na pojavu utječu i vanjska onečišćenja zraka, smog, plinske mješavine, osobito sumporov dioksid, nusproizvod autoindustrije. KOPB može nastat i uslijed izgaranja bioloških materijala prilikom kućnog ili profi kuhanja.
– U rizičnu skupinu spadaju ljudi s osjetljivijim dišnim sustavom, osobe s učestalim respiratornim infekcijama, oni koji su imali češće bronhitise u dječjoj dobi, prijevremeni rođeni, oni s malom porođajnom težinom. Pokazalo se da je KOPB nešto češća kod ljudi s nižim socioekonomskim stanjem. Učestalije se javlja kod alkoholičara. I dugotrajnije izlaganje većoj koncentraciji štetnih plinova, kemikalija i prašine na radnome mjestu također je rizični čimbenik. Ali pušenje je rizični čimbenik broj jedan. Ne, znači da će svaki pušač dobiti ovu bolest. Ali u pravilo svaki drugi sigurno će razviti neke od tegoba dišnih putova, KOPB, ili, nažalost, karcinom pluća – napominje splitska pulomoginja.
Glavni KOPB-ov problem je taj što dugo ostaje neprepoznat. Prisnažuje to i podatak, čak 10 do 22 posto ukupne svjetske populacije pati od ove bolesti. Štoviše, smatra se kako na globalnoj razini kod 65 posto ljudi dijagnoza nije prepoznata. Mnoge od tih osoba još uvijek se nalaze u ranoj fazi, s još nedovoljno izraženim simptomima. Pacijenti se tada uglavnom tuže na nedostatak zraka u naporu, prilikom penjanja uza stepenice, u bržem hodu, u intenzivnijoj fizičkoj aktivnosti. Problem je i u tome što se ovakve situacije često zanemaruju, doživljavaju kao nešto što normalno dolazi s godinama, sjedilačkim načinom života, slabom kondicijom. Pušači su posebna skupina, jutarnji kašalj često praćen izbacivanjem sluzi doživljavaju kao normalnu posljedicu konzumiranja cigareta. Kada ih upitam je li učestalije intenzivnije kašlju, najčešće potvrde kako im je to normalna pojava upravo zato što su pušači. To nije normalno stanje, problem je u tome što se oni na njega naviknu, ne doživljavaju to kao simptom, već uobičajenu svakodnevicu.
Zabrine ih kašalj
– Obično na pregled dođu kod pojave prvog pravog pogoršanja, u trenucima pojačanja kašlja koji više nije samo jutarnjeg karaktera. Tada se zabrinu, no većina još uvijek misli da se problem može riješiti antibiotikom. Moguće je da im u tom trenutku treba antibiotik, ali on nije osnovna terapija za liječenje KOPB-a. Za početak sugeriramo spirometriju, koja nam u slučaju KOPB-a sa sigurnošću pokazuje izmijenjenost plućne funkcije. Riječ je o vrlo jednostavnoj, bezbolnoj, kratkotrajnoj pretrazi koja puno toga pokaže o stanju pluća, o kapacitetu i prohodu zraka kroz dišne puteve. Takozvana plućna funkcija koju mi mjerimo i pratimo, u početku same bolesti je minimalno izmijenjena. U tim trenucima pacijenti ne mora osjećati velike tegobe. Ali, kako vrijeme prolazi situacija se mijenja – kaže splitska liječnica.
Neminovno je da s godinama imamo blagi pad plućne funkcije, no kod KOPB-a on postaje znatno brži. I zato je jako bitno na vrijeme prepoznati bolest kako bi se pad usporio, a pogoršanja kontrolirala. Ono što se svakako želi izbjeći su sva stanja koja dovode do pogoršanja, samim tim i narušavanja plućne funkcije. Kod mnogih pacijenata ona se ne vrati na početne vrijednosti. Nažalost, svako pogoršanje bolesti dodatno povećava rizik za smrtni ishod. Neki će na kraju od KOPB-a umrijeti. Oni koji ranije stignu liječniku, imaju mogućnost liječenja, KOPB je doživotna bolest, no uz terapiju i praćenje može se kontrolirati. Samim tim se i pacijentu povećavati kvaliteta života.
– Liječenjem želimo zadržati plućnu funkciju u onoj fazi u kojoj smo je uhvatili. Minimalno je možemo popraviti, postići rezultat, ali je bitno da je održavamo. Pomaže u tome inhalatorna terapija, riječ je o takozvanim pumpicama u kojima se nalaze bronchodilatatori. Kako im naziv kaže, oni šire bronhe. Ali, ono što je imperativno je prestanak pušenja. Ostatak terapije je suportivnog karaktera. Preporučuje se tjelesna aktivnost, svakodnevna šetnja, pomaže i vožnja sobnog bicikla čime se održava mišićna snaga. KOPB počne kao bolest pluća, odnosno bronha, ali kako napreduje i traje, pogotovo ako nije kontrolirana, prelazi u sustavnu – naglašava naša sugovornica.
To znači da zbog manjka kisika i kronične upale koja tinja počinje djelovati i na druge organe i organske sustave. Cilja tako i na mišićno-koštani sustav, zbog čega dolazi do slabljenja muskulature. Može doći i do razvoja osteoporoze.
– Zato je jako važno baviti se fizičkom aktivnošću. No u osnovi je imperativni prestanak pušenja, te redovno uzimanje propisanih lijekova. Neki se uzimaju jednom dnevno, neki ujutro i navečer. Na ovakav način bolesti ne dozvoljavamo daljnja napredovanja – veli dr. Anita Tolić Biočina.
