U Njemačkoj se svake godine naslijedi ili pokloni 400 milijardi eura. Kad bi država porezom prikupila oko 11 posto tog novca skupila bi dovoljno za financiranje mladih, izračunao je podmladak socijalista
Za razliku od njemačkog premijera Scholza koji još nije uspio sastaviti ni proračun za iduću godinu, podmladak njegove socijaldemokratske stranke skrenuo je pažnju intrigantnim i pomalo utopističkim zahtjevom da država svakom mladom Nijemcu pokloni 60 tisuća eura na 18. rođendan! Prijedlog je odjeknuo i izvan Njemačke, premda su mnogi svjesni da su šanse za poklanjanje tolikog novca skromne, pogotovo sada kada Njemačku i veći dio Europe muče neke posve druge brige.
Malo ih se obogatilo radom
No, mladi socijalisti već su postigli izvjestan uspjeh jer su skrenuli pažnju na dva važna društvena problema koja su prisutna u cijeloj Europi. Prvi je da se povećava nejednakost među građanima Europe, pa i mladima, a drugi da Europa slabo oporezuje naslijeđenu imovinu. Jednokratni poklon za punoljetnost njemačku bi državu godišnje stajao oko 45 milijardi eura, gotovo koliko i cjelogodišnji vojni budžet. Velik je to novac i za bogate Nijemce, no lako ga je, tvrde, namaknuti, jačim oporezivanjem nasljedstva.
U Njemačkoj se svake godine naslijedi ili pokloni 400 milijardi eura! Kada bi država porezom prikupila oko 11 posto tog novca skupila bi dovoljno za financiranje mladih ljudi. Predlažu da se, uz olakšicu za nasljedstvo do milijun eura, prvi milijun oporezuje s 10 posto, drugi sa 20 posto, treći sa 30 posto i tako progresivno raste sve do 90 posto koliki bi bio porez za nasljedstvo iznad devet milijuna eura. Iza svega stoji namjera da se bogatstvo raspodijeli pravednije, jer je, tvrde, malo bogataša koji su do bogatstva došli svojim radom. Mladi socijalisti žele bezuvjetnu isplatu 60.000 eura svima koji su navršili 18 godina i imaju glavno prebivalište u Njemačkoj – bez obzira na boravišni status. Korištenje osnovnog nasljeđivanja ne bi trebalo biti ograničeno na određenu svrhu, a plaćanje bi trebalo biti automatski i bez prijave.
– Danas je mladost izazovnije razdoblje nego što je bilo prije i moram priznati da mi je ideja bliska – kaže profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Zoran Šućur i stručnjak za nejednakosti.
– Ekonomske nejednakosti blago rastu od 70-ih godina prošlog stoljeća, a mladi se ljudi susreću s brojnim izazovima, od troškova školovanja, preko problema vezanih uz rješavanje stambenog pitanja do zasnivanja obitelji. Činjenica je da je ekonomska inferiornost i ovisnost mladih ljudi o roditeljima produljena zbog školovanja i kasnog ulaska na tržište rada i to nije dobro – kaže profesor Šućur koji smatra da Njemačka možda i ima neke šanse realizirati ovakav projekt u budućnosti, no za Hrvatsku nije siguran, posebno ako bi izvor jednokratne isplate mladima bilo oporezivanje nasljedstva, na koje su Hrvati posebno osjetljivi.
Prije mladih socijalista, 2021. godine je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) izašao s prijedlogom da se svim mladima u Njemačkoj novčano pomogne s 20 tisuća eura sa sličnom namjerom, da se smanje nejednakosti. Berlinski su istraživači naveli da donja polovica stanovništva nema značajnog bogatstva, dok deset posto najbogatijih posjeduje više od dvije trećine ukupne privatne imovine. Jedan posto najbogatijih posjeduje 35 posto, a 0,1 posto najbogatijih do 20 posto. Polovica njemačkog stanovništva ne nasljeđuje praktički ništa, dok vrlo malo pojedinaca nasljeđuje mnogo.
U Hrvatskoj ugroženi i stariji
Kad bi kojim slučajem hrvatska država odlučila darovati mladima po 20 tisuća eura za njihov 18. rođendan, godišnje bi morala osigurati 700 milijuna eura. Tko zna, možda da bi to bio najbolje potrošen novac od ičega drugoga u što se sada ulaže.
Inače, nejednakosti koje su zabrinule Nijemce, prisutne su i u Hrvatskoj, ali ne samo po dobi (kod nas su ugroženi stariji ljudi i samačka kućanstva po selima) već i regionalno. U Zagrebu je stopa rizika od siromaštva ispod deset posto, u panonskoj Hrvatskoj 26 posto, sjeverozapadnoj Hrvatskoj 16, a uz Jadran 18 posto stanovništva raspolaže skromnim dohotkom. Nejednakost u dohocima (i bogatstvu) mjeri se Ginijevim koeficijentom koji može poprimiti vrijednost između nule – kada svi posjeduju jednako – i jedan, kada jedna osoba posjeduje sve. U Hrvatskoj je Ginijev koeficijent u dohocima 0,28, što je čak i sitno ispod prosjeka EU. No, kad je u pitanju financijska imovina, taj je koeficijent iznimno visok i iznosi čak 0,75, što će reći da jako malo hrvatskih građana posjeduje većinu štednje. Polovina hrvatskih kućanstava ima štednju ispod 300 eura, a mnogima se ta štednja kreće i po nekoliko eura ili je nemaju.
Francuski ekonomist Thomas Piketty također je objašnjavao da je podjela kapitala mladima (u dobi od 25 godina i to po 120 tisuća eura) jedini način da se smanje nejednakosti u razvijenim kapitalističkim državama te je i on zagovornik jačeg oporezivanja bogatih, pa i nasljedstva.
Hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević kaže da je još dalek put da bi se u Hrvatskoj otvorilo pitanje poreza na nasljedstvo koji kod nas iznosi četiri posto za sve koji se nalaze izvan prvog nasljednog reda. Mi još nismo počeli oporezivati ni imovinu.
Lovrinčević: Bogati bi pobjegli
– Ideje njemačkih socijalista su prijemčive, mogu biti i društveno popularne, ali ne očekujem da će zaživjeti, pogotovo što imaju primjese konfiskacije imovine. Ako se spominje stopa od 90 posto, onda to nije ništa drugo nego konfiskacija – kaže analitičar Ekonomskog instituta Zagreb.
Kaže da bi prvi vidljiviji efekt takvog poreza bio bijeg bogataša koji bi bili predmet oporezivanja, u čemu Francuska i Velika Britanija imaju određenih iskustva.
– Hrvatska je u drugom ekstremu u odnosu na predloženo. Mi ne oporezujemo ništa od imovine, već se oslanjamo na PDV – kaže Željko Lovrinčević.
Uočava se, kaže, i sada bijeg kapitala iz Europe prema zemljama atipične demokratske kulture.
– Europa u svjetskim razmjerima postaje sve manje važna, u proizvodnom, demografskom, ekonomskom, istraživačkom, vojnom i svakom drugom smislu, što će sasvim očekivano dovesti do međugeneracijskih sukoba. Isto tako očekujem da će doći do sukoba i između starosjedilaca i migrantske populacije kao i sukoba između država oko toga tko će vraćati dugove. Novac koji nam sada daje Europska komisija dolazi iz duga koji će se morati vratiti, stoga se mogu očekivati sve ekstremnije ideje i s lijevog i s desnog spektra – dodaje Lovrinčević.