- “Domaća poljoprivredna proizvodnja mora biti zaštićena od prekomjernog uvoza proizvoda s europskog tržišta”, riječi su državnog ministra Staše Košarca
- “Želimo olakšati sustav. Želimo da poljoprivrednici što brže i lakše dođu do poticajnih sredstava”, kazao je federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić
- “Nužno je utvrditi zajedničke poljoprivredne politike u BiH, odnosno uskladiti ih i povećati izdvajanja za poljoprivredu”, poruka je BiH iz UN-a
Poljoprivreda može biti top sektor u BiH. To je na radnom sastanku ministara i šefova izaslanstava nadležnih za poljoprivredu i ruralni razvoj u jugoistočnoj Europi izjavio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH Staša Košarac. Od ranije se u kontekstu vrhunske proizvodnje spominje poljoprivreda, međutim, stalno su je pratile određene anomalije, a, čini se, najviše država nije imala dovoljno sluha pa je i uvozni lobi uništavao domaće.
Ispregovarati suradnju
– Domaća poljoprivredna proizvodnja mora biti zaštićena od prekomjernog uvoza poljoprivrednih proizvoda s europskog tržišta – poručio je Košarac. Zvučao je i uvjerljivo ističući vrijednost poljoprivrede u ovoj zemlji i pozivom kolegama političarima da jače djeluju u ovoj oblasti, a poslao je poruku i Europi. – Želimo osigurati potpuni poljoprivredni suverenitet Republike Srpske i Federacije BiH. Nužno je dosezanje i primjena europskih standarda u poljoprivrednom sektoru u cijeloj regiji, osobito s gledišta jasnog političkog opredjeljenja u BiH da je članstvo u EU i dalje prisutno, značajno i važno, pri čemu je potrebno relaksirati i određene nesuglasice koje su posljedica nekih pritisaka iz EU – objasnio je. Govorio je i o korištenju fondova Europske unije, o čemu će se ozbiljnije raspravljati na sastanku s entitetskim vladama i resornim ministarstvima jer u BiH je tehnologija uvelike zastarjela, a još je i mnogo zemljišta zapušteno. Košarac apsolutno podržava i regionalnu suradnju poljoprivrednih proizvođača. Naglasio je i da BiH mora otvarati svoj put do novih tržišta, a u kontekstu toga spomenuo je Kinu s kojom je Srbija već dogovorila suradnju. Jasno, ovdašnji zemljoradnici i proizvođači još nemaju dovoljne kapacitete za tako velik izvoz, niti sa svojim financijama mogu sami aktivirati bitne poljoprivredne kapacitete, pa bi bilo važno da sve razine vlasti žurnije reagiraju kad je poljoprivreda u pitanju te da se domaću proizvodnju maksimalno zaštiti. O tome je nedavno govorio i poznati ekonomski analitičar Zoran Pavlović. – Bilo bi prirodno i normalno da iskoristimo potencijale koje imamo u Lijevču polju za redovitu proizvodnju i u Hercegovini za ranu proizvodnju. Ali u tom slučaju država mora donijeti određeni set ograničenja uvoza kada dođe vrijeme berbe naših proizvoda jer tada je kraj sezone u Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji te se ne bi smjela uvoziti ta roba, već bi se morala ostaviti na prodaju domaća proizvodnja – kazao je i istaknuo činjenično stanje. – Budući da toga nema, domaći proizvođači sve više odustaju od proizvodnje i sve manje imamo poljoprivrednih proizvođača i uzgajivača u području voćne proizvodnje, tako da smo praktički sami sebi odsjekli granu na kojoj trebamo sjediti – kazao je Pavlović. BiH je i dalje ovisna o uvozu, a Pavlović je za
Al Jazeeru komentirao i to da zemlja koja ne može proizvesti barem polovinu hrane za svoje stanovništvo nije održiva. – Moramo se vratiti organizaciji zadružnog sektora i potpomoći ga, povezati se s udrugama proizvođača koji znaju što su problemi malih proizvođača i praktički pomagati na neki način tim malim proizvođačima da žive. Briga države o poljoprivrednoj proizvodnji mora biti značajno veća, ozbiljnija i financijski bolje podržana, inače ćemo ostati bez nje – upozorio je stručnjak. U središnjoj Bosni je proteklih dana održan sastanak poljoprivrednika s federalnim ministrom Kemalom Hrnjićem koji je iz realnog sektora ušao u politiku, pa ga poljoprivrednici vide kao nekog od pozitivnijih u ovom resoru u odnosu na neke prethodne godine, a i sama činjenica da je s njima došao razgovarati budi nadu. – Kako ćemo više i kvalitetnije proizvoditi, kako do toga doći, to mora reći strategija razvoja poljoprivrede. Ne želimo učiniti ništa što je protiv poljoprivrednih proizvođača, naprotiv, želimo olakšati sustav. Želimo da poljoprivrednici što brže i lakše dođu do poticajnih sredstava – kazao je, među ostalim, federalni ministar.
Ad hoc mjere u krizi
I Ujedinjeni narodi dali su preporuke vlastima u BiH kako prevladati krizu u poljoprivredi i osigurati sigurnost hrane. – Smatramo da je nužno utvrditi zajedničke poljoprivredne politike u zemlji, odnosno uskladiti poljoprivredne politike i povećati proračunska izdvajanja za poljoprivredu, ali i investicije. S tim u vezi, posebnu pozornost skrećem na pretpristupne fondove EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj. Dodatno, potrebno je promijeniti trgovinske politike i usvojiti mjere koje će domaće proizvođače zaštititi od dampinga uvoznih cijena i nelojalne uvozne konkurencije, a domaće tržište od povećanja cijena na svjetskim tržištima. Također je potrebno uvesti ad hoc mjere u kriznim situacijama, poput smanjenja uvozne pristojbe, čime se smanjuju i carine na prehrambene artikle, poljoprivredne sirovine, opremu – istaknula je u zaključku izvješća o procjeni globalne, višedimenzionalne krize na poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald, apelirajući na sve razine vlasti u BiH da bolje razumiju ulogu i doprinos koji žene mogu dati razvoju poljoprivrednog sektora.
Poruka istaknutih dužnosnika je niz, ali ih je potrebno konkretizirati kako bi se potaknulo snažniju poljoprivrednu proizvodnju.