Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim posljedicama dugotrajne suše, smanjenim prinosima i sve većim troškovima proizvodnje. Dio poljoprivrednika već odustaje od proizvodnje, dok bi mnogi stočari zbog nedostatka hrane tijekom zime mogli biti prisiljeni smanjiti broj grla.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo u razgovoru za Avaz upozorio je kako bi posljedice ovogodišnje suše posebno mogle doći do izražaja tijekom jeseni i zime.
Bićo nije siguran može li doći do nestašice hrane, ali smatra kako će ona, s obzirom na veliku ovisnost BiH o uvozu, gotovo sigurno biti skuplja.
„Hrane će biti, ali po kojoj cijeni, to ćemo vidjeti. Hrana će biti katastrofalno skupa, već je sada skupa, jer problem je i u državama iz kojih najviše uvozimo“, kazao je Bićo.
Suša pogodila i zemlje iz kojih BiH uvozi hranu
Prema njegovim riječima, posljedice suše nisu ograničene samo na Bosnu i Hercegovinu. S problemima se suočavaju i Srbija, Hrvatska te zemlje Europske unije iz kojih BiH uvozi značajne količine hrane.
Posebno zabrinjava situacija sa stočnom hranom. Prvi otkos sijena ozbiljno je podbacio, drugog na pojedinim područjima praktički nije ni bilo, dok je proizvodnja silažnog kukuruza drastično smanjena.
„Smanjeni su prinosi svugdje i ono što je do sada dolazilo dosta jeftinije, sada će biti dosta skuplje. Vrlo je izvjesno da će biti problem sa svom mogućom hranom i s poskupljenjima“, upozorio je Bićo.
Dodaje kako se pojedine farme već postupno gase upravo zbog nedostatka stočne hrane.
Stočari pred teškom zimom
Veliko je pitanje, upozorava Bićo, kako će stočari prebroditi predstojeću zimu.
Ako nema dovoljno hrane za stoku ili je ona preskupa, proizvođači teško mogu održati postojeći broj grla. Uz to, rastu troškovi gotovo svih elemenata proizvodnje.
Dodatni problem predstavljaju otkupne cijene koje, prema njegovim riječima, ne prate rast troškova.
„Mlijeko se proizvodi svakodnevno, a otkupljivači obaraju cijenu, kao i kod mesa i svega ostalog. Ta otkupna cijena ne može pokrivati troškove proizvodnje“, upozorio je.
Bićo očekuje da će dio poljoprivrednika potpuno odustati od proizvodnje jer su posljednje dvije ili tri godine obilježene problemima s otkupnim cijenama, nedostatkom hrane i, kako tvrdi, nedovoljnom brigom nadležnih institucija.
Bez potpore države teško opstaju
Prema njegovim riječima, domaći poljoprivrednici u velikoj su mjeri prepušteni sami sebi.
„Sve je prepušteno da se svatko sam brine, a u poljoprivredi je to nemoguće. Ako nemate potporu države, teško možete opstati“, kazao je Bićo.
Na moguće posljedice upozorava i ekonomski analitičar Igor Gavran, koji smatra da bi ovogodišnja suša mogla dodatno oslabiti domaću poljoprivrednu proizvodnju i povećati ovisnost Bosne i Hercegovine o uvozu.
Velike štete od suše mogle bi dovesti do dodatnog smanjenja domaće ponude, a time i do još veće potrebe za uvozom.
Gavran, međutim, upozorava kako eventualno povećanje uvoznih cijena ne mora automatski značiti i jednako povećanje cijena za krajnje potrošače.
„Ako se obuzda pohlepa trgovaca i njihov ekstra profit svede u razumne okvire, eventualni rast cijena poljoprivrednih proizvoda u proizvodnji ne mora značiti rast cijena za krajnje kupce. Ali vrlo je vjerojatno da će biti korišten kao izgovor za neopravdana poskupljenja“, kazao je Gavran.
Poljoprivrednike čeka teška jesen
Iako se žetva približava kraju, poljoprivrednike već zabrinjava jesenska sjetva, posebice zbog novih poskupljenja goriva.
Bićo upozorava kako će veći troškovi dodatno otežati pripremu zemljišta i samu sjetvu. Podsjeća kako je već proljetna sjetva bila znatno skuplja zbog cijena goriva, gnojiva i sjemena, nakon čega je proizvodnju dodatno pogodila suša.
Prema navodima iz teksta, cijena dizela u Federaciji BiH dosegnula je 3,88 KM po litri.
Kombinacija smanjenih prinosa, nedostatka stočne hrane, visokih cijena energenata i repromaterijala te nepovoljnih otkupnih cijena mogla bi tako dodatno ugroziti domaću proizvodnju hrane, dok potrošačima prijeti novo razdoblje visokih cijena.
