Jedna od osam mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina lani nije bila zaposlena, nije studirala niti se na neki drugi način osposobljavala za ulazak na hrvatsko tržište rada, objavio je europski statistički ured Eurostat. Golema je to brojka od oko 70 tisuća neaktivnih mladih ljudi (NEET) u situaciji kada tržište vapi za radnicima, a država masovno uvozi stranu radnu snagu. Nešto manje od polovine neaktivnih mladih ljudi bilo je registrirano na burzi rada kao nezaposleno, a ostali su bili izvan svih evidencija.
Jedna od osam mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina lani nije bila zaposlena, nije studirala niti se na neki drugi način osposobljavala za ulazak na hrvatsko tržište rada, objavio je europski statistički ured Eurostat. Golema je to brojka od oko 70 tisuća neaktivnih mladih ljudi (NEET) u situaciji kada tržište vapi za radnicima, a država masovno uvozi stranu radnu snagu. Nešto manje od polovine neaktivnih mladih ljudi bilo je registrirano na burzi rada kao nezaposleno, a ostali su bili izvan svih evidencija.
Rade na crno ili ne rade
Ne postoje podaci je li riječ o mladim ljudima koji su bili zaposleni na crno, koji pomažu u obiteljskim poslovima bez legalnog zaposlenja ili pak ne žele raditi. Moguće je da su se neki od njih i odselili, ali se nisu odjavili. Hrvatska je prije deset godina, uoči ulaska u EU, imala 20 posto neaktivnih mladih ljudi, odnosno svaki peti mladić i djevojka u dobi do 29 godina nisu se školovali niti su bili zaposleni. Lani je taj udio ipak pao na 13,3 posto, nešto niže među muškarcima (11 posto) i više među ženama, oko 15 posto. Najviše je neaktivnih mladih žena u dobi od 25 do 29 godina – gotovo 22 posto.
Ne postoje podaci je li riječ o mladim ljudima koji su bili zaposleni na crno, koji pomažu u obiteljskim poslovima bez legalnog zaposlenja ili pak ne žele raditi. Moguće je da su se neki od njih i odselili, ali se nisu odjavili. Hrvatska je prije deset godina, uoči ulaska u EU, imala 20 posto neaktivnih mladih ljudi, odnosno svaki peti mladić i djevojka u dobi do 29 godina nisu se školovali niti su bili zaposleni. Lani je taj udio ipak pao na 13,3 posto, nešto niže među muškarcima (11 posto) i više među ženama, oko 15 posto. Najviše je neaktivnih mladih žena u dobi od 25 do 29 godina – gotovo 22 posto.
Europska je unija lani imala 11,7 posto neaktivnih mladih ljudi izvan redovnog obrazovanja, među kojima je svaki treći bio evidentiran kao nezaposleni, a ostali nisu radili niti su se školovali. Prije deset godina ta je stopa bila 16 posto i njezino je smanjenje jedan od ciljeva Europskog stupa socijalnih prava. Cilj je smanjiti stopu NEET mladih u dobi od 15 do 29 godina na 9 posto do 2030. godine.
Najmanje je neaktivnih odraslih mladih ljudi u Nizozemskoj, oko četiri posto, a najviše u Rumunjskoj – 20 posto. Svaka treća država već je lani bila ispod cilja od 9 posto, a najbolje su Nizozemska, Švedska, Malta, Luksemburg,
Najmanje je neaktivnih odraslih mladih ljudi u Nizozemskoj, oko četiri posto, a najviše u Rumunjskoj – 20 posto. Svaka treća država već je lani bila ispod cilja od 9 posto, a najbolje su Nizozemska, Švedska, Malta, Luksemburg,
Danska, Portugal, Slovenija, Njemačka i Irska, gdje se udio neaktivnih mladih kretao od 4 do 9 posto. No, istraživači navode da je danas sve veći udio zaposlenih koji studiraju i studenata koji rade, pa je prijelaz u radnu snagu manje jasan. Isto tako mladi danas sve češće mijenjaju posao, bilo svojom voljom bilo nuždom, ili se vraćaju u obrazovanje nakon što se zaposle. EU potiče mlade da rade čak i u srednjoj školi pa je 2022. oko 12 posto mladih u dobi od 15 do 19 godina istovremeno radilo i školovalo se. U dobnoj skupini od 20 do 24 godine svaka peta mlada osoba istovremeno
Polovina ih se obrazuje
Inače, u Hrvatskoj je polovina mladih (48 posto) ljudi u dobi do 29 godina u sustavu redovnog obrazovanja ili dodatne edukacije, dok je taj udio na razini EU 56 posto. U najboljoj Švedskoj dvije trećine mladih u dobi do 29 godina je na fakultetima ili dodatnom obrazovanju, a najmanje je mladih u obrazovanju na Malti – 41 posto.
Inače, u Hrvatskoj je polovina mladih (48 posto) ljudi u dobi do 29 godina u sustavu redovnog obrazovanja ili dodatne edukacije, dok je taj udio na razini EU 56 posto. U najboljoj Švedskoj dvije trećine mladih u dobi do 29 godina je na fakultetima ili dodatnom obrazovanju, a najmanje je mladih u obrazovanju na Malti – 41 posto.
Gleda li se dobna skupina do 24 godine, u Hrvatskoj je 65 posto mladih te dobi u obrazovnom procesu, a u EU 72 posto. Specifično je za turističke države kao što su Španjolska, Hrvatska, Cipar, Grčka da imaju najveći udio mladih obrazovanih ljudi koji su neaktivni. Primjerice, samo tri posto mladih Šveđana s fakultetom jest neaktivno, no takvih je u Grčkoj 20 posto. U Hrvatskoj je neaktivno oko 17 posto mladih u dobi do 29 godina s višom stručnom spremom i oko 13 posto s fakultetskom diplomom. Prema stručnoj spremi, najmanje je neaktivnih mladih ljudi s nižom i srednjom stručnom spremom jer se oni najbrže zapošljavaju s obzirom na strukturu naše ekonomije.
Žene koje nisu zaposlene niti se obrazuju i osposobljavaju u većoj su mjeri izvan radne snage nego muškarci. Nezaposlenost sugerira da pojedinac još uvijek ima neku vrstu veze s tržištem rada te aktivno traži posao, dok osobe izvan radne snage nemaju tu vezu.
Žene koje nisu zaposlene niti se obrazuju i osposobljavaju u većoj su mjeri izvan radne snage nego muškarci. Nezaposlenost sugerira da pojedinac još uvijek ima neku vrstu veze s tržištem rada te aktivno traži posao, dok osobe izvan radne snage nemaju tu vezu.
Prema posljednjim dostupnim podacima Bečkog instituta za tranzicijske zemlje, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj lani je bila 1380 eura. Najviša prosječna bruto plaća u 2022. zabilježena je u Sloveniji – 2024 eura, a slijede Češka (1643 eura) te Poljska (1413 eura). Mađarska je imala 1321 euro bruto, a Slovačka i Rumunjska 1304 eura. Na začelju su Bugarska (889 eura) te Srbija (879 eura). U Hrvatskoj je u ožujku 2023. prosječna bruto plaća skočila na 1556 eura.
