BiH proizvodi tek nešto više od 20 posto hrane za domaće tržište, dok istodobno milijuni hektara zemljišta ostaju neobrađeni. BiH se ubraja u zemlje bogate vodom i relativno je bogata u zemljišnim resursima, što je, uz klimu, jedan od glavnih preduvjeta sigurne i održive poljoprivredne proizvodnje. Međutim, vrlo se malo proizvodi, poljoprivrednika je sve manje, a i trenutačna ulaganja nedovoljna su za razvoj ove grane gospodarstva i njezinu konkurentnost.
Ovisni o uvozu
Agroindustrija BiH u 2025. bilježi deficit od 4,24 milijarde KM. Uvoz iznosi 5,55 milijardi KM, a izvoz 1,32 milijarde KM. VTK BiH upozorava na ovisnost o uvozu. Prema podacima za 2025. godinu, agroindustrijski i prehrambeni sektor bilježi najveći minus u robnoj razmjeni BiH s inozemstvom, koji iznosi 4,24 milijarde KM. Ovaj rezultat proizlazi iz uvoza vrijednog 5,55 milijardi KM, dok je izvoz dosegnuo 1,32 milijarde KM. Analiza Vanjskotrgovinske komore BiH upućuje na to da se ovakav deficit može objasniti oslanjanjem zemlje na uvoz sirovina i proizvoda koji se ne proizvode na domaćem tržištu. Kada je riječ o izvozu, zabilježen je rast plasmana masti i ulja, mliječnih proizvoda te proizvoda od žitarica. S druge strane, u strukturi uvoza dominiraju meso i mesne prerađevine, ocat, alkoholna i bezalkoholna pića, duhan, kava i čaj, kao i artikli iz sektora žitarica i mljekarske industrije. Iz VTK-a BiH ističu da agroindustrija posjeduje potencijal za dodatno širenje, ali naglašavaju kako je za brži razvoj nužna snažnija podrška domaćeg tržišta. Više i nije floskula kazati kako je BiH uvozno orijentirana država, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi. Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krumpir iako BiH ima mogućnost proizvoditi i prerađivati sve navedeno, stanje na terenu pokazuje da smo se po tome apsolutno bazirali na uvoz te da izgleda kako bismo bez toga gotovo “skapali” od gladi i žeđi. Dok se građanima više nudi tuđe nego domaće, njihovi džepovi se su prazniji jer su već u ovoj godini počela nova poskupljenja. Kad sve zbrojimo, ne možemo da se ne zapitamo imamo li dovoljno vlastitih prehrambenih resursa te, ako imamo, zašto trošimo milijarde na kupnju tuđih?
Vrtoglave cijene
Cijene mesa i povrća na tržnicama i u trgovinama neprestano rastu. Prema aktualnim cijenama, kilogram purećeg bijelog mesa stoji 24 KM, pileći file 14 KM, juneći but 29,50 KM, juneća plećka i vrat po 27 KM. Teleći but je čak 38,50 KM, a teleća plećka 28,50 KM. Najjeftinija je svinjetina. Kilogram odreska stoji 11 KM, svinjski vrat 14, a svinjski but 13 KM. Ni povrće nije zanemariva stavka. Na bh. tržnicama kilogram špinata stoji od 10 do 12 KM, tikvice od 9 do 10, a zelena salata od 5 do 6 KM. Kilogram raštike je 7 KM. Paprike su 10 i 12 KM po kilogramu. Krumpir je među rijetkim povrćem koje još drži cijenu od 2 do 2,50 KM. Cijena mladog kupusa kreće se od 3 do 4 KM. Za samo dva komada peršina, s korijenom i listom, potrebno je izdvojiti čak 2 KM?! Prošle godine povrće je bilo mnogo jeftinije. Ni prodavači ne negiraju stanje. Kupci teško skrivaju ogorčenje. Gospođa koja je došla u kupnju kaže da je šokirana nevjerojatnim cijenama. – Pa tikvice su 10 KM. Upravo sam jednu papriku platila 1,20 KM. Bolje da idem kući dok nisam sav novac potrošila – kaže. Povrće, koje je nekada bilo simbol zdrave, dostupne hrane, sada postaje luksuzna roba. A sezonske namirnice približavaju se cijenama mesa. Povrtlari naglašavaju kako je, trenutačno, povrće na zelenim tržnicama iz uvoza. Kako kažu u Udruzi povrtlara RS-a, domaće sezonsko povrće iz plastenika stiže krajem travnja i početkom svibnja i dostupno je do studenoga, piše Srpskainfo. Pandemija 2020. godine nakratko je podigla svijest o važnosti domaće proizvodnje, no ubrzo se sve vratilo na staro – uvoz hrane obara rekorde. Analitičari upozoravaju kako će vlastita proizvodnja postati nužnost, a ne samo trend. Svjetska trgovinska situacija postaje sve nestabilnija, kvaliteta uvoznih proizvoda upitna, a cijene sve više rastu. Jedan od najočitijih primjera apsurda bosanskohercegovačke ekonomije je činjenica da zemlja bogata vodnim resursima uvozi stotine milijuna maraka vode. Osim toga, BiH uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda zbog nedostatka sirovina za preradu i neuspjelog restrukturiranja poljoprivrede.
