Svjesni teškoća s kojima se Hrvati u Bosni i Hercegovini suočavaju u ostvarivanju svojih prava ne samo kao konstitutivni narod nego i kao građani BiH, Sveučilište u Zagrebu je zajedno s Rektorskim zborom Republike Hrvatske od početka sudjelovalo u organizaciju već triju znanstveno-stručnih skupova s temom položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prvi je skup s naslovom “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti”, održan 2017., pokazao zašto Hrvati smatraju europske vrijednosti temeljima svojega političkog djelovanja.
Važnost Europske unije
Drugi je skup, održan 2018. s naslovom “Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu” prezentirao činjenice koje svjedoče o stoljetnoj povezanosti BiH kao cjeline s Europom i Hrvatskom pri čemu su Hrvati Bosne i Hercegovine tome doprinosili značajno više od svojega udjela u njezinu stanovništvu dok je cijela hrvatska akademska i znanstvena zajednica i iz Hrvatske i iz BiH, svjesna svih tih činjenica, međusobne suradnje i velikoga međusobnog prožimanja pokazala da je sposobna predložiti strategije koje će osigurati napredak i opstanak BiH kao cjeline, a osobito Hrvata u BiH, te omogućiti što brži ulazak u Europsku uniju.
Međutim, istodobno je uočeno da se, usprkos formalnoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH, nastavlja proces dekonstitucije Hrvata te da u mnogim važnim segmentima ne mogu ostvariti ravnopravnost s drugim dvama konstitutivnim narodima. Stoga je poseban naglasak stavljen na utjecaj akademske zajednice, pri čemu je Sveučilište u Zagrebu zajedno s Rektorskim zborom Republike Hrvatske smatralo da je važno politikom znanstvene suradnje sa svim sveučilištima u regiji dati poticaj međusobnom razumijevanju svih zajednica u BiH čime bi se na načelima akademske čestitosti i znanstvene istine sigurno moglo pokazati da Hrvati u BiH kao najmanja zajednica nisu u ravnopravnom položaju. Neki od postojećih problema su zastupljenost hrvatskoga jezika u javnim medijima, a isto tako i problemi Ustava BiH, Izbornoga zakona i svega ostaloga što iz toga proizlazi.
Pronaći odgovore
Stoga je samo po sebi razumljivo da je ovogodišnji znanstveno-stručni skup s naslovom “Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu” prirodan i logičan nastavak prethodnih skupova te da će pokušati naći odgovor kako tu složenu državnu zajednicu urediti definiranjem političkih odnosa, socijalno-gospodarskih pitanja, javnog medijskog prostora te osobito obrazovne i jezične politike.
U tom je posljednjem segmentu Sveučilište u Zagrebu sa Sveučilištem u Mostaru nastojalo ostvariti preduvjete za suradnju među regionalnim sveučilištima poticanjem stvaranja regionalnog Rektorskog foruma pa su se dva posljednja sastanka toga foruma održala u Zagrebu te zalaganjem rektora Zorana Tomića nedavno i u Mostaru. Potpisivanjem sporazuma o suradnji na načelima ravnopravnosti pokazalo se da ima prostora za međusobno razumijevanje i približavanje, pa se možemo nadati da je sazrjelo vrijeme za suradnju na izradi ustava za europsku Bosnu i Hercegovinu i na političkoj razini.
