Hrvatski premijer odbio je jutros doći u Predsjedništvo BiH zbog Željka Komšića kojega službeni Zagreb, kao i Hrvati u BiH smatraju nelegitimnim članom državnog vrha jer je izabran glasovima Bošnjaka u četiri navrata. O tome je službeno očitovanje uputio i ured predsjednika Vlade.
“Što se tiče sastanka s tročlanim Predsjedništvom BiH, konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade jednako je postupio i prigodom radnih posjeta 2021. i 2023. godine – kada je održao sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BIH. Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik Vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup”, ističe se u reakciji.
Inače, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković , predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski predsjednik Vlade Mark Rutte borave u radnom posjetu BiH. Cijeli posjet odvija se na inicijativu Hrvatske u cilju pružanja podrške političkim akterima u BiH za provedbu reformi radi otvaranja pristupnih pregovora. Na posljednjem sastanku Europskog vijeća u prosincu 2023. usvojen je zaključak kojim će Vijeće otvoriti pregovore s BiH slijedom izvješća Europske komisije, a koje treba biti pripremljeno najkasnije do ožujka 2024. Tijekom boravka u Sarajevu, predsjednik Vlade Plenković održava sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BiH, poglavarima vjerskih zajednica, visokim predstavnikom za BiH i predstavnicima civilnog društva.
Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić, 22. siječnja u svojoj rezidenciji, sa suradnicima je primio predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića s izaslanstvom.
Tijekom razgovora nadbiskup je zahvalio premijeru Plenoviću za pomoć koju Vlada RH-a pruža Hrvatima koji žive izvan Hrvatske i Katoličkoj Crkvi. Zahvalio je također za pomoć koju RH pruža Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu.
Procesu europskih integracija BiH svoju podršku više je puta iskazala i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Tako su, primjerice, u svojoj Promemoriji od 9. svibnja 2022. koju je nadbiskup uručio i predsjedniku Vlade Plenkoviću, biskupi u tom smislu napisali: „Posebice bi bilo korisno podizanje političke i pravne sigurnosti cijeloga društva, jačanje dijaloga i sloge, gospodarski razvitak, siguran posao i poštivanje prava radnika, eliminacija korupcije i svih oblika nepotizma, smanjivanje političkih napetosti, prestanak prijetnja novim sukobima i postizanje ustavnopravne jednakosti svih, koja će pogodovati gospodarskom razvitku. U tom smislu, radi zaštite ljudskih prava svakoga čovjeka i uspostave društvene pravde, radi otklanjanja svake opasnosti od oružanih sukoba i radi održanja mira, podržavamo napore da se ubrza proces oko pune integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.“
Sugovornici su se složili također kako je važno stvaranje pravne sigurnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda, stvarna zaštita individualnih i kolektivnih prava, kako za pojedince tako za sve etničke i vjerske zajednice te izgradnja međusobnoga povjerenja i društvene sloge.
