- U Centru za socijalni rad Banja Luka u 2022. bilo je 30 podnesenih zahtjeva, a jedno realizirano posvojenje
- Komplicirana procedura rezultirala je time da je u FBiH u 2021. godini tek 30 parova posvojilo dijete
Veliki broj djece nalazi se u domovima za djecu bez roditeljske skrbi u BiH. Siromaštvo, narušeno zdravlje, ovisnost, nasilje u obitelji – samo su neki od razloga zbog kojih roditelji ostave dijete u ustanovi socijalne zaštite. Veliki broj parova želi posvojiti dijete, ali se susreću sa zakonskim procedurama koje su duge i komplicirane. Najveći je problem što nema dovoljno djece koja ispunjavaju zakonske uvjete kako bi bila posvojena. Za većinu djece koja su ostavljena u domovima roditelji se iz različitih razloga nisu zakonski odrekli skrbništva, što je uvjet kako bi mogla biti posvojena. Neki mališani imaju bezbroj želja – od novog romobila, tenisica, gaming konzola pa sve do putovanja, a ima i onih koji su željni samo iskrenog zagrljaja u toplom i suhom domu, što bi nadoknadilo sve vrijeme, pažnju i brigu koju im njihovi roditelji nisu uspjeli pružiti.
Čekaju godinama
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prošloj godini posvojeno je samo 35 djece u zemlji. Taj broj je zanemariv u usporedbi s ukupnim brojem djece bez roditeljske skrbi, koji iznosi 1013 posvojenika pod skrbništvom domova. Taj jaz između broja posvojenika i djece koja su u sustavu skrbništva postavlja pitanje zašto samo oko 3,5% djece dobije priliku za trajni dom. Procedure u svim oblastima u BiH traju predugo. Tako je i u procesu posvajanja djece. Nemamo registar potencijalnih posvojitelja, centri za socijalni rad nisu uvezani, a sve to mnoge onemogućava da ispune svoj san i posvoje dijete. Neki su tako dugo čekali da više ne ispunjavaju kriterij. Prešli su dob od 45 godina. Dok su domovi za djecu bez roditeljske skrbi puni, prazna su i neispunjena srca brojnih potencijalnih posvojitelja. Čekaju godinama. Neki ne dočekaju. Uvjeti za posvojenje maloljetne djece u FBiH propisani su Obiteljskim zakonom FBiH, a ukratko, riječ je o sljedećem: da su podnositelji zahtjeva, prije svega, psihofizički zdrave osobe, da su državljani BiH (u iznimnim situacijama i stranci), da nisu stariji od 45 godina, da nisu kažnjavani i da im nije oduzeto pravo na roditeljsku skrb, da imaju riješeno stambeno pitanje, da imaju dovoljno prihoda za uzdržavanje djeteta. Ključno je proći procedure i doći do stadija u kojem se utvrdi da je dijete podobno za posvojenje. A dijete je podobno tek ako su roditelji biološki dali suglasnost za posvojenje ako im nije oduzeta roditeljska skrb, ako su umrli, nepoznati ili ako im je nepoznat boravak više od šest mjeseci. Oko 90 posto djece u dječjim domovima ima biološke roditelje, ali se tu nalaze zbog neadekvatne roditeljske skrbi. Različiti su razlozi zbog kojih su premješteni iz obitelji te nisu djeca koja se mogu posvojiti. To je jedan od ključnih razloga malog broj posvojenja.
Hrvatska i Srbija
Na posvojenje se u Hrvatskoj u prosjeku čeka tri godine iako 205 djece trenutačno treba obitelj. Postupak se može ubrzati ako su obitelji spremne posvojiti dijete starije od 5 godina ili pripadnika nacionalne manjine. Prošle godine u Hrvatskoj je posvojeno 190 djece, u posljednjih 10 godina više od 1500 djece. – U Srbiji je od početka ove godine posvojeno 30 djece, od kojih je petero dano na međunarodno posvojenje, a uvjete za posvojenje trenutačno ispunjavaju 293 djeteta – rekao je u srpnju Stevan Popović iz Ministarstva za brigu o obitelji i demografiji. Prema statistici Ministarstva, od 2006., otkad se vodi registar, do početka 2023., ukupno je realizirano 2089 posvojenja, od čega 1811 domaćih, a 278 djece nove je roditelje našlo u inozemstvu. Razlika u godinama između posvojitelja i posvojenika ne može biti manja od 18 ni veća od 45 godina.
