Vijest o rastu minimalne plaće na kraju prethodne godine odjeknula je širom Federacije, a ništa tiše nisu bile ni reakcije brojnih poslodavaca. Naime, donesena odluka o povišenju minimalne plaće na 1 000 KM zadržala je jednako visoke doprinose, a poslodavci tvrde kako je to neodrživo bez daljnjih fiskalnih reformi.
Nikola Papac, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u intervju za Radio Čapljinu je istaknuo kako svako diranje u fiskalni sustav bilo kroz povećanje ili smanjenje obveza kod poslodavaca, promjena različitih prava, izaziva određenu reakciju.
Govoreći o minimalnoj plaći od 1000 KM govorimo više o socijalnoj kategoriji jer to na jedan određeni način malo mijenja i proširuje prava građana, zaposlenika, radnika itd. i s te strane je možemo gledati kao pozitivnu priču. S druge strane, moramo je promatrati u kontekstu ukupne fiskalne reforme. A to je proces u kojem je na neki određeni način promjena minimalne plaće sastavni dio te priče. Ta fiskalna reforma obuhvaćala bi promjenu opterećenja na plaću, promjenu stope poreza i doprinosa koji poslodavci plaćaju na plaću. Mi se nadamo da je ovo prvi korak i da će taj proces reforme ići u smjeru rasterećenja opterećenja na plaću, stopa opterećenja na doprinose i porez na dohodak. – ističe profesor Papac.
Također, dodao je kako se nada da će nastavak ove odluke biti vezan za nastavak fiskalnih reformi i da će se ići u smjeru rasterećenja opterećenja plaće kroz poreze i doprinose, te da se učinci fiskalnih reformi ne vide kratkoročno, čak i učinak ove promjene minimalne plaće će se vidjeti najkraće kroz tri, a stvarno kroz šest mjeseci.
Bosna i Hercegovina je nedavno stupila u novu krizu vlasti, a o učinku te krize na ekonomsko stanje države profesor Papac je napomenuo kako su kriza i Bosna i Hercegovina poput sinonima te da smo naučili živjeti s krizom jer je sastavni dio svakog procesa, a to se ogleda primjerice u tržištu nekretnina. U određenim oblicima političkih, društvenih, socijalnih kriza cijene na tržištu nekretnina se smanjuju, no kod nas to tržište nekretnina uopće ne doživljava, funkcionira samo od sebe, a jednako je i kad je u pitanju tržište prehrambenih proizvoda i slično.
Političke krize u BiH kao da imaju svoj tok, putanju, životni ciklus, a na ekonomiju i gospodarstvo ne utječu. Tehnički gledano, navikli smo da smo nestabilan sustav, da se neke odluke donos donose puno sporije nego što je to očekivano i potrebno i jednostavno rečeno te krize ne mogu doprinijet i poboljšati sustav, ali na jedan određeni način ne utječu toliko kao što bi možda utjecali u nekim zapadnim zemljama gdje je stabilniji sustav. – zaključio je Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
