Najjače bujice i poplave desile su se na područjima na kojima je šuma stradala u požarima, kazao je za „Avaz“ profesor Šumarskog fakulteta UNSA
Katastrofalne poplave ponovo su pogodile BiH, odnoseći ljudske živote i imovinu stvaranu decenijama. Osim intenzivnih padavina još jednoj nesreći dobrim dijelom je doprinio i ljudski nemar prema prirodi.
Najjače bujice i poplave desile su se na područjima na kojima je šuma stradala u požarima, kazao je za „Avaz“ profesor Šumarskog fakulteta UNSA.
– Pruga urušena, put prema Mostaru u prekidu, odmah kad se krene iz Donje Jablanice, a to je dio koji je gorio prije dvije godine. Na padinama nije bilo drveća da zadrži tu vodu, jer tu je puno izgorjelog i starog drveta koje je voda snijela u Grabovičko jezero. Dakle, ljudski faktor je ključan. Šume smo posjekli. Da smo je imali ona bi sigurno 50 posto vode koja je krenula – dodaje profesor Ballian.
Osim što ne vodi računa o šumama, na isti način se odnosimo i prema rijekama.
– Rijeke smo ispregrađivali, stisnuli ih u neke male kanale, a svaka rijeka mora imati svoj protok. Tu se računa maksimalan protok u 100 godina, kad je maksimalan vodostaj, ali našem čovjeku je uvijek malo, pa daj da dogradim još. U rijeke se nasipa sve, od smeća, kamena, kad ti nešto smeta kažu baci u rijeku, rijeka će odnijeti. Ne, voda će ti to sve vratiti nazad. I tu situaciju sad imamo nažalost. Više od 15 mrtvih, nestalih, stravično je kad se ljudski život izgubi, a priroda nam samo ispostavlja računa za sve ono što joj radimo. Bit ćemo pametni u narednih nekoliko dana, dok ovo ne saniramo, a onda ćemo sve ponovo zaboraviti i nastaviti po starom – ističe profesor Ballian.
