Upad međunarodnih snaga u Hercegovačku banku u Mostaru u travnju 2001. godine mnogi i danas smatraju jednim od ključnih trenutaka slabljenja političke i gospodarske pozicije Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Događaj se odvio nakon proglašenja Hrvatske samouprave u BiH, koju je HDZ BiH uspostavio u ožujku iste godine, nastojeći zaštititi politička prava Hrvata.
Tenkovi u banci i nasilna intervencija
Dana 6. travnja 2001. pripadnici SFOR-a i federalne policije proveli su akciju u Mostaru, pri čemu je blokiran zapadni dio grada, a snage su upale u prostorije Hercegovačke banke.
U operaciji je korištena i teška oprema, uključujući oklopna vozila, a iz banke su izuzimani dokumenti i financijska sredstva. Nekoliko dana kasnije uslijedio je i drugi upad, tijekom kojeg su dodatno pretraživani trezori.
Ovakav način djelovanja mnogi su tada ocijenili demonstracijom sile i grubim zadiranjem u financijski sustav jednog naroda.
Optužbe bez dokaza
Međunarodna zajednica pravdala je akciju sumnjama da banka financira Hrvatsku samoupravu. Međutim, prema dostupnim informacijama, ni domaće institucije ni međunarodne revizorske kuće nisu utvrdile nezakonitosti u poslovanju banke.
Unatoč tome, banka je stavljena pod privremenu upravu, što je u konačnici dovelo do njezina sloma.
Teške posljedice za gospodarstvo
Hercegovačka banka bila je jedna od ključnih financijskih institucija u BiH, kroz koju je prolazio značajan dio financijskih tokova, osobito u područjima s hrvatskom većinom.
Nakon upada i kasnije likvidacije, tisuće poduzeća i deseci tisuća štediša ostali su bez svojih sredstava, što je imalo dugoročne posljedice za gospodarstvo i razvoj tih krajeva.
Bez odgovornosti i pravde
Iako su godinama vođeni sudski procesi, nijedan nije rezultirao jasnim i konačnim epilogom. Optužbe o kriminalu i zlouporabama nikada nisu u potpunosti dokazane, a odgovornost za posljedice ovog događaja nikada nije jasno utvrđena.
Događaj koji i dalje izaziva ogorčenje
Više od dva desetljeća kasnije, upad u Hercegovačku banku ostaje simbol političkih pritisaka i pokušaja slabljenja hrvatskog faktora u Bosni i Hercegovini.
Za mnoge, riječ je o događaju koji je trajno obilježio gospodarski i politički položaj Hrvata u BiH te otvorio pitanja koja ni danas nisu do kraja razriješena.
