Slavoluk je izrađen od sirovog željeza, materijala koji je autor namjerno odabrao zbog njegove sklonosti hrđanju i propadanju. Time skulptura ne samo da prikazuje određeni oblik i ideju u trenutku postavljanja već se s vremenom mijenja, živi i stari
U sklopu Međunarodnog dana muzeja, koji se svake godine održava 18. svibnja, ispred Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru otkrivena je monumentalna skulptura “Slavoluk” autora Stjepana Skoke. Skulptura je to koja označava povijesni iskorak u umjetnosti Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Simbolizira varljivost slave
Naime, riječ je o prvoj skulpturi u zemlji koja nije nastala iz povijesnog ili spomeničkog motiva, već kao čisti izraz suvremene umjetničke misli. Slavoluk je izrađen od sirovog željeza, materijala koji je autor namjerno odabrao zbog njegove sklonosti hrđanju i propadanju. Time skulptura ne samo da prikazuje određeni oblik i ideju u trenutku postavljanja već se s vremenom mijenja, živi i stari. Tijekom godina hrđa i propadanje postat će dio njezine estetike i poruke, stvarajući jedinstven dijalog između umjetnosti, vremena i prostora. Impresivnih dimenzija, visine 6 metara i širine 8 metara, Slavoluk dominira prostorom, ali ne nameće značenje. On ne slavi vojnu pobjedu, ne komemorira događaj niti simbolizira konkretnu osobu – njegova simbolika ostaje otvorena, dopuštajući svakome da u njemu vidi vlastito tumačenje.
Na skulpturi autor je izrezbario motive cvijeća, karakteristično za njegov ciklus “Cvjetnica”, ali i urezao stihove koji slave umjetnost. Ovaj hrabri iskorak autora Stjepana Skoke i zajednice otvara nova vrata razumijevanju umjetnosti u javnom prostoru Bosne i Hercegovine – one koja ne robuje prošlosti, već promišlja sadašnjost i izaziva na razmišljanje o budućnosti. Okupljenim ljubiteljima umjetnosti obratili su se ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Marin Ivanović i autor skulpture Stjepan Skoko. – Ova skulptura koja je iza nas simbolizira varljivost slave. Ona se zove “Slavoluk”, ali svaka slava prolazi. Sic transit gloria mundi, kao što su govorili papama kada su se krunili, tako će i ova slava proći jer će skulptura propasti nakon 30, 40, 50 godina, ne znamo. Želja autora je da se kroz materiju pokaže ta duhovna poruka – objasnio je Ivanović.
Ovogodišnjom temom Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu pozvao je muzeje i srodne baštinske ustanove da u ovom izazovnom trenutku, dobu dubokih društvenih, tehnoloških i ekoloških pomaka, kada svjedočimo neuravnoteženom gospodarskom napretku, degradaciji okoliša i rastućoj polarizaciji, buduće generacije potaknu na promišljanje o kompleksnim društvenim izazovima današnjice, promoviraju kulturu mira i nenasilja te istaknu važnost očuvanja demokracije, slobode govora i okupljanja.
Put dijaloga i napretka
Oslanjajući se na UN-ove ciljeve održivog razvoja, ICOM savjetuje muzejima da otvore put dijalogu i napretku, pružajući inkluzivan prostor u kojem korisnici svih dobnih i društvenih skupina mogu otvoreno raspravljati o aktualnim društvenim problemima i izazovima koje svakodnevno susreću u svojoj bližoj okolini ili cijelom svijetu.
