Vođeni sloganom – Neretva spaja, a ne razdvaja, članovi udruge Hercegovačka kulturna baština – Bilig, iz Ljubuškog i Mostara s domaćinima u Ravnom su predstavili 5. broj godišnjaka „Bilig“ i održali redovitu godišnju skupštinu. Peti broj godišnjaka Bilig donio je niz priloga o kojima su govorili mr. sc. Ante Paponja iz Ljubuškog i prof. Viktor Zubac iz Mostara. Magistar Paponja posebice se osvrnuo na značenje ovog godišnjaka, naglašavajući:
„U vremenu u kojem živimo godišnjak „Bilig“ se pojavljuje kao jedan od instrumenata kako očuvanja naše kulturne baštine, tako i očuvanja našeg narodnog identiteta. Tim više, što se na polju očuvanja kulturne baštine danas suočavamo sa dva veoma teška problema društvene i znanstvene naravi. Na jednoj strani to je fenomen globalizacije sa svojim ekonomski nasiljem velesila i njihovih moćnih korporacija, oboružanih ideologijom neoliberalizma i transhumanizma, koji uspijeva unificirati cijelu zapadnu civilizaciju, pa tako i staru Europu, u kojoj postaje sve teže tragati za tradicijskim i kulturnim identitetom. Na drugoj strani su to nova dinamika i snažna kolebanja na polju historijskih znanosti, koja, pod udarom oluja postmoderne, postaje sve manje sigurna i u predmet svoga istraživanja.“
Vođeni sloganom – Neretva spaja, a ne razdvaja, članovi udruge Hercegovačka kulturna baština – Bilig, iz Ljubuškog i Mostara s domaćinima u Ravnom su predstavili 5. broj godišnjaka „Bilig“ i održali redovitu godišnju skupštinu. Peti broj godišnjaka Bilig donio je niz priloga o kojima su govorili mr. sc. Ante Paponja iz Ljubuškog i prof. Viktor Zubac iz Mostara. Magistar Paponja posebice se osvrnuo na značenje ovog godišnjaka, naglašavajući:
„U vremenu u kojem živimo godišnjak „Bilig“ se pojavljuje kao jedan od instrumenata kako očuvanja naše kulturne baštine, tako i očuvanja našeg narodnog identiteta. Tim više, što se na polju očuvanja kulturne baštine danas suočavamo sa dva veoma teška problema društvene i znanstvene naravi. Na jednoj strani to je fenomen globalizacije sa svojim ekonomski nasiljem velesila i njihovih moćnih korporacija, oboružanih ideologijom neoliberalizma i transhumanizma, koji uspijeva unificirati cijelu zapadnu civilizaciju, pa tako i staru Europu, u kojoj postaje sve teže tragati za tradicijskim i kulturnim identitetom. Na drugoj strani su to nova dinamika i snažna kolebanja na polju historijskih znanosti, koja, pod udarom oluja postmoderne, postaje sve manje sigurna i u predmet svoga istraživanja.“
Moderatorica Vesna Slobođan i predstavljači mr. sc. Ante Paponja i prof. Viktor Zubac
 |
| Domaćini, gosti i uzvanici |
Mr. Paponja je u izlaganju akcent stavio i na neke od tema petog godišnjaka kao što su „Jedna šetnja po gomilama“ autora Igora Skoke, zatim rad prof. dr. sc. Ante Čuvala „Andrijica Šimić-harambaša (1833.-1905.)“, prilog povjesničara Zvonimira Hercega „Fra Petar Bakula – jedan Hercegovac“, te rad „Prve hrvatske tiskovine u Hercegovini“ autorice Ive Šuvak – Martinović… Mr. Paponja je istakao da se Skoko u svom „hodopisu tekstom i slikom dotakao jednog od najbogatijih aspekata naše kulturne baštine“. Osvrćući se na rad prof. Ante Čuvala „Andrijica Šimić-harambaša (1833.-1905.)“ mr Paponja je uz ostalo primijetio: „Autor nam iznosi rijedak primjer kako specifične povijesne okolnosti mogu dovesti do pretvaranja odmetnika u narodne junake. Tako je Andrijica postao metafora borbe našeg naroda, kako protiv osmanskog ugnjetača, tako i protiv cinizma imperijalnog Beča.
U osvrtu na prilog povjesničara Zvonimira Hercega „Fra Petar Bakula – jedan Hercegovac“, mr Paponja je konstatirao: „Fra Petar je bio vrhunski intelektualac, profesor filozofije i teologije u Italiji i začetnik visokoškolskog obrazovanja u Hercegovini, osoba koja je veoma zaslužna za dolazak časnih sestara milosrdnica u Hercegovinu, koje su organizirale škole za obrazovanje djevojčica. Bio je vješt propagandist, svjestan potrebe internacionaliziranja obespravljenog položaja kršćanskog puka pod osmanskom vlašću, ne samo kroz političke spise, nego i svjetlu djelovanja konzula velikih sila na tlu Bosne i Hercegovine.“ U osvrtu na prilog „Prve hrvatske tiskovine u Hercegovini“ autorice Ive Šuvak – Martinović, mr. Paponja je značajnim ocijenio činjenicu da je prva tiskara u Mostaru počela s radom 1872., šest godina poslije osnivanja vakufske tiskare u Sarajevu….
 |
| Publika u Ravnom |
U sveobuhvatnoj analizi sadržaja i uopće značenja Biliga prof. Viktor Zubac je u izlaganju uz ostalo, detektirao da: „Godišnjak na jednome mjestu okuplja priloge povijesno-književne tematike autora iz raznih krajeva Hercegovine i time ističe svoju otvorenost našim tradicijskim, jezičnim, pa i svjetonazorskim posebnostima. Sociološka, pa i povijesna vrjednota ovog zbornika upravo i jest u otimanju našega kulturnog bogatstva od zaborava, ali i otkrivanju onoga o čemu se gotovo ništa nije ni znalo. Doista, etnološki su iskazi ponajbolje dionice u rastu u duhu i tvarnome napretku, ali izgradnji humanijega svijeta.“
 |
| Prof. dr. sc. Ante Čuvalo pokretač i predsjednik udruge Bilig |
U programu kojeg je moderirala Vesna Slobođan suradnica „Biliga“, sudjelovali su pjesnikinja Vesna Snježana Lovrić iz Mostara, zatim ljubuški pjesnik Stjepan Boto, te dr. Jure Burić nekadašnji zastupnik u Saboru R. Hrvatske i Dubrovačko-neretvanski župan koji je također, čitao stihove iz svoje još neobjavljene zbirke. U završnici programa predstavljanja 5. broja godišnjaka okupljene članove Udruge, goste i uzvanike pozdravio je prof. dr. sc. Ante Čuvalo predsjednik udruge Hercegovačka kulturna baština – “Bilig”. Podršku manifestaciji dala je općina Ravno.
Na redovitoj godišnjoj skupštini koja je prethodila predstavljanju godišnjaka udruge Hercegovačka kulturna baština – “Bilig”, analiziran je rad u prošloj godini u kojoj je izdano i nekoliko knjiga. Za tekuću godinu zacrtani su također ambiciozni planovi, te istaknuta potreba suradnje s udrugama slične programske orijentacije.
Tekst i foto: D. Musa
 |
| dr. Jure Burić nekadašnji župan Dubrovačko-neretvanski recitira stihove |
 |
| Posjetitelji prate izlaganja |
 |
| Podršku ovoj zanimljivoj manifestaciji dali su čelnici općine Ravno |
 |
| Zaineresirani su mogli kupiti izdanja Biliga |
