Da ga i ne zovu Gastarbajter, Dino Klepo bi bio najpoznatiji po tome jer ga na Facebooku, YouTubeu, Instagramu prati više od 200 tisuća osoba. I ne samo da ga prate, nego mu se ljudi obraćaju za pomoć, kao gastarbajteru koji je BiH zamijenio Njemačkom
Dino kao pravi Hercegovac, Jablaničanin, priskoči u pomoć. Na kraju krajeva i radi kao humanitarac i puno je onih koji prije polaska u Njemačku ili po dolasku tamo ne pronađu Dinu i traže ga savjet, pomoć… a Dino je odmjeren, ali i izravan. Možda to nekima smeta, ali u brk kaže ljudima što ih čeka u Njemačkoj, gdje griješe i slično. I tko ga posluša taj, na kraju, dobro prođe.
Ekipa portala Herc.info s Dinom Klepom Gastarbajterom je porazgovarala o stanju u Njemačkoj, ali i o mnogim drugim stvarima.
Dino, za početak, kako ste nam i što se trenutno radi?
Dino Klepo: Hvala na upitu i mogućnosti da dam svoje viđenje na trenutnu situaciju u Njemačkoj na Vašem portalu. Prije svega pozdrav vama u redakciji i svim čitateljima portala. Vrijeme je jako izazovno i puno brzih i naglih promjena. Izazovna vrijemena očekuju posebne mjere i tako je isto u mojoj grupi. Vjeruješ da često provodim dane od zore do iza ponoći dopisujuć se s s našim ljudima. Ljudi trebaju mnogo pomoći oko viza, poslova i dolaska u Njemačku i tu sam ja maher. Radim još na nekim novim progresivnim projektima i uslugama za naše ljude i mislim da će budućnost donijeti par dobrih stvari.
Mnoge zanima, kakvo je stanje u Njemačkoj? Ne čujemo baš dobre vijesti vezane za gospodarstvo, a zbog pada industrije i usporavanja ekonomije i poslovi u BiH osjetno pate.
Dino Klepo: Njemačka dobrih 50 godina nije vidjela prave krize od zadnje naftne krize 70-ih. Prvo je korona unijela nemir i ogromne izdatke u državni budžet. Nakon nje šok ukrajinskog rata koji naglo poskupljuje resurse, ali posebno hranu i ogrjev. Mislim da te stavke narod najviše osjeti i ne ostaje više toliko mnogo novca od plaće na kraju mjeseca, što je i bio glavni argument za naš narod da dođe u Njemačku. Poskupljenje pogotovo industrijske struje će dovesti do odlijeva industrije u druge zemlje. Naprimjer statistički fakt da preko 30 % firmi i tvornica srednje veličine, takozvani Mittelstand koji je srž njemačke ekonomije, planira relocirati svoju proizvodnju izvan Njemačke. Većinom je Amerika, Kina, Indija, Istočna Europa u pitanju. Ne piše se dobro ekonomiji u skorijoj budućnosti. Kad tad će se ekonomska i industrijska kriza odraziti na brojkama zaposlenih u Njemačkoj i od inflacije ce nastati deflacija, ali nek to bolje i opširnije objasni neki ekonomist.
Cijena stanova je eksplodirala, a sretnikom se smatra onog tko uopće nađe smještaj, pa što se događa na tom nekretninskom tržištu?
Dino Klepo: Cijene najama/kirija su eksplodirale, dok su cijene nekretnina kuća i stanova u padu. Nagli porast vodeće kamatne stope centralnih banaka je doveo do stopiranja gradnje u Njemačkoj. Pored toga smo imali u zadnjim godinama nagli porast cijena materijala. Što to znači ukratko; manje se gradi, manje stanova je na tržištu, cijene kirija rastu. Na sve to dolazi oko milijun ukrajinskih izbjeglica i milijuni migranata u zadnjih 10 godina. Znači naši ljudi konkuriraju s masom ljudi na tržištu stanova. Kirije su i do 15 % porasle u zadnjih 5 godina. U većim gradovima tipa Berlin, Stuttgart, Munchen Hamburg, Koln ne samo da je nemoguće naći stan, nego u međuvremen i plaćati isti. Divim se svim našim gastarbajterima koji od svoje srednje plaće uspiju izdvojiti 1.500 eura za kiriju, na koju jos idu struja i internet. To su za mene istinski borci.
Vaša izjava o 30 posto onih s prostora Balkana koji dožive neuspjeh u Njemačkoj privukla je pozornost kao rijetko koja, pa je li stvarno toliki postotak i što je teško priznati, ako ne ide, da ne ide i da se može početi ispočetka i kod kuće?
Dino Klepo: Kao prvo bilo bi interesantno razmotriti koji su to bili razlozi da ljudi idu u Njemačku. Mislim da je u zadnjih 8 godina postala moda da se ide u Njemačku. S Pravilom Zapadnog Balkana su se uvjeti za dolazak s Balkana u Njemačku dosta relaksirali. Treba ti termin na ambasadi i ugovor o radu i već možeš doći u Njemačku. Čak bez kvalifikacije i znanja jezika. Neki su došli jer je komšija otišao, jer su imali familiju ovdje, jer se u kafiću pricalo da x i y isto idu u Njemačku. Ali šta ljudi ne shvaćaju je da je Njemačka jedna ogromna, surova industrijska mašinerija i država. Od socijalne hladnoće, naporne birokracije, mnogo hohštaplera, kako naših, tako i njemačkih, falš obećanja, ali i predstava o lakoći života u Njemačkoj, došlo je do brojnih krahova u biografijama naših ljudi. Mnogi recimo nisu izašli na kraj s financijama. Misle automatski što su u Njemačkoj da će imati pare. Pokušavaju pratiti ljude, koji su već duže ovdje. Kupe skupa auta, skupe mobitele i odjeću, zaduže se, ulete u u tu zloglasnu Schufu i onda ne mogu vise dobiti kredit da kupe čunga lunga žvaku. Ili recimo čest je slučaj da ne mogu naći stan za sebe ili za spajanje familije, razočaraju se u život, ne mogu živjeti bez djece i bračnog partnera i odluče se da se vrate. Mnogi ne mogu da iziđu s mentalitetom Njemaca, tom emocijonalnom hladnoćom na kraj. Naši Gastarbajteri često kažu, da što ideš sjevernije, da se već iza Karawanki osjeti razlika u mentalitetu. Slovenci se trude da su sjeverci, ali ipak imaju našu balkansku srdačnost i mentalitet. Mislim razloga za povratak ima jako, jako puno, ali ovo su neki od tih. Mislim da bi se mnogo više ljudi vratilo, da se malkice dolje poboljšaju uvjeti i da nema toliko stida ili zavidnosti među nasim ljudima.
Dino Klepo: Pa nisam generalno fan paušaliziranja i to se mora diferencirano ogledati. S jedne strane imam mnogo uspješnih ljudi koji su 30-ak godina tu, ali i onih koji su u najkraćem roku u Njemačkoj ostvarili mnogo. Firme, nekretnine, karijeru u jakim firmama. Dok s druge strane pišem sa stotinama novajlija, od kojih se neki bore za egzistenciju. U prosjeku se može reći da se našim ljudima itekako poboljša životni standard u Njemačkoj. Često se tu kritizira da je to materijalizam. Ide se na odmore, voze se dobra auta, ljudi kažu kad idu u supermarket da ne moraju gledati koliko čega i kad kupuju, nego kupe šta im se jede. Normalno da se uspoređuju cijene, ali to i Njemci rade. Djeca se mogu obući za zimu, za ljeto. Jednostavno su te neke osnovne potrepštine i čovjek si ne mora razbijati glavu o tome i može se fokusirati na druge stvari. I jednu stvar moram naglasiti, da među našima ovamo ima dosta manje nacionalizma. Ne želim tu temu uopće spominjati, niti postoji u mojoj grupi. Ali ovdje smo naši, pomažemo jedni drugima, podržavamo, ali i poštujemo jedni druge s razlikama i vrlinama.
Pandemija, ratovi… kako sve ovo djeluje na psihu ljudi u Njemačkoj?
Dino Klepo: Ne pitajte. Termina kod psihologa nema. Često me ljudi pitaju znam li psihologa iz našeg govornog područja. Imamo neke naše psihološke centre, koji nude usluge i za Dijsporu. Ali nisam stručan da tu idem previše u detalje. Mislim kako dolje tako i ovdje, pojedine tablete se previše koriste. Ja tu više preporučujem šetnju u prirodi, bavljenje sportom, da se pazi na ishranu i da se negativnost, pogotovo TV, isključi. Svijet je onakav, kakav ga ti sebi postaviš. Okretat će se uvijek dalje. Prošla je korona, proći će i ekonomska kriza. Što bi naši ljudi rekli, pa mi cijeli život živimo u krizi, šta je ovo za nas. Pouzdaj se u sebe i u svoje mogućnosti i izvuci najbolje za sebe. Njemačka, a i cijeli Balkan nude toliko mogućnosti. Počni se baviti turizmom, otvori hostel za backpackere, otvori neku ponudu za vodiče. Mislim da turizam kao ekonomski ogranak u našoj regiji, specijalno sad mislim na Hercegovinu, pruža velike potencijale. Naši Gastarbajteri mogu investirati u obnovljivu energiju, solarne parkove ili kupiti neke quadove, kombije pa iznajmljivati. Mislim da svako vrijeme donosi s promjenama i nove šanse.
Je li Njemačka opskrbljena s dovoljno energenata, hoće li zima biti duga i hladna?
Dino Klepo: Neće. Kapaciteti plina su 95 % popunjeni i do sada imamo jako mlaku i toplu zimu. To je bilo i prednost prošle zime. Nadam se samo da aktualni konflikt u Izraelu neće dovesti do šoka na tržištima nafte i dodatno poskupiti ogrjev i gorivo. Zašto kazem dodatno, zato što će cijene benzina i dizela od siječnja rasti. Svako malo se povećava CO2 porez u Njemačkoj i gorivo bi trebalo biti dodatnih 10-20 centi skuplje po litri. Na sve to poskupljuje cestarina za kamione i uvodi se cestarina za kombije i kamionete od čak 3,5 tona, tako da će opet sve poskupiti. Žao mi je da moramo samo govoriti u negativoj intonaciji, ali je situacija takva kakva jest. Svijet, ekonomija i sve se odvija u ciklusima i sad smo u ciklusu stagnacije i pada. Ali kako bi Indijanci prakticirali, radovali bi se kiši, jer nakon kiše izlazi sunce. Nakon ove ekonomske krize ce doći jedan ekonomski boom i porast, koji ce mnogima pomoći da jako brzo postanu jako uspješni, ako budu pametni i skontaju momentum.
Više od tri desetljeća radite u humanitarnoj organizaciji ‘Pomoć čovjeka čovjeku’ pa čini li vam se da je danas pomoć potrebnija nego ikad ranije?
Dino Klepo: Da, moja majka Sadija Klepo, koja je inače 2015. dobila najveći orden Republike Njemačke i to Bundesverdienstkreuz am Bande i nedavno od gospodina Södera najveći orden Pokrajine Bavarske Bayrischen Verdienstorden je davne 1992. osnovala Udrugu Hilfe von Mensch zu Mensch e.V. s ciljem pomoći ljudima ugroženima od nesretnog rata. Uvažavanje je dobila za više od 15 godina volonterskog rada i zalaganja za pomoć najugroženijim kako na Balkanu tako i ovdje, za bolju integraciju, forsiranje učenja jezika i integracije u svijet rada, savjetovanje novopečenih migranata po uzoru na našu dobru integraciju, taj takozvani rolemodeling. Za razliku od perioda 2015.-2018. kad su ljudi s kartonskim plakatima migrantima govorili Willkommen Willkommen naglo se mijenja cajtgajst i na istim karšunima bi trebalo pisati curik, curik. Štimung u populaciji se masovno mijenja. Kapaciteti smještaja su odavno popunjeni i opterećenje socijalnih sustava je ogromno. Trenutno se subvencije za naš rad smanjuju i moguće je da će se državne usluge za migrante u koje spadaju i Gastarbajtari ubuduće sve više i više smanjivati. Recimo tečajevi jezika za EU su trenutno besplatni, NonEU nakon poloćenog B1 plaćaju samo ¼ troškova. To će se sigurno promijeniti, kao i povlastice za naše ljude po Pravilu Zapadnog Balkana, s jačanjem desničarskih stranaka. Čak više, je i EU perspektiva BiH upitna kada desničarske EU države tipa Mađarska, Slovačka, Poljska, ali i preokret u Njemačkoj i Francuskoj počne dominirati politikom EU-a. Za nas kao organizaciju ili udruga s fokusom na migrante, integraciju i doseljivanje kao elementarni sastojak jedne moderne ekonomije, djelovanje će biti sve teže, jer je i akceptiranje društva za migrante trenutno na margini.
I za kraj, što se priča u Njemačkoj, hoće li se ove krize produbljivati ili će se konačno dogoditi neki preokret na bolje?
Dino Klepo: Njemačka je nakon izgubljenog II Svjetskog rata izrasla kao Feniks i ustala iz pepela. Jačina Njemačke je inovacija, inženjering, istraživanje, progres i promjena. Njemac se još više napregne i trudi kad tjera inat. Zajedno s Nizozemskom smo vodeći na polju vodika. Struja se trenutno na nivou Njemačke producira preko 50 % iz obnovljivih resursa, u Munchenu je taj stupanj čak preko 95 %. Autoindustrija se trenutno prešaltava na elektro pogone. Borba s tehnološi vodećim Kinezima i Teslom je otvorena. Narudžbe na polju industrije su u porastu. Ne smijemo zaboraviti da Njemačka ekonomiju bazira na eksportu, koji je pogođen deglobalizacijom, raskidom s Kinom i podjelom. Njemaci se trude da gaje dobre odnose sa svima i da eksportiraju u cijeli svijet. U tranziciji smo, u ciklusu pada, mozda jos 3-5 godina, ali poslije toga dolazi sigurno snažan porast. Poručujem ljudima da se prebace na poslove koji su sigurni od krize. Bježite od građevine i sve što s tim ima veze, dostava i kurir ce s padom konzuma sigurno isto imati manje posla. Elektro poslovi, IT, knjigovodstvo(porezi/plaće), infrastruktura aerodromi, željeznica i slično. Idite ka poslovima koji će uvijek morati postojati. U mojoj grupi ce sve viš biti fokus na te poslove. Prekvalifikacija, školovanje, poboljšanje satnica i zarade. Reagirajte na inflaciju poboljšanjem vaših uvjeta. Borite se aktivno za boljitak vas i vaše djece. Njemačka se neće pobrinuti o vama, pomoziti si sami. Ko hoće može, imam vam na stotine i stotine primjera.
Zaključno zelim pozdraviti sve moje Hercegovce diljem svijeta. Ljude poznate po osjećaju za poduzetništvo, bistrinu i ambicije. Moja je želja samo da zajedno idemo u bolju budućnost, da manje mašemo zastavama i da više gledamo zajedništvo.
Željko Andrijanić/Herc.info
