Hercegovački duhan nekad je bio dominantna poljoprivredna kultura i mnogima glavni izvor prihoda, no danas se uzgojem duhana bave tek rijetki. Zbog zatvaranja duhanskih stanica, Hercegovina je ostala bez službenog mjesta za zakonit otkup ove industrijske biljke. Najstarija duhanska stanica djelovala je na području Ljubuškog gdje se danas nalazi prvi muzej duhana u regiji.
Gledajući eksponate u prvom hercegovačkom muzeju duhana, Ivica Pandžić evocira uspomene na djetinjstvo i uzgoj duhana kojem je posvetio 25 godina života. S duhanom su kaže on živjeli, od njega živjeli, a mnogi i preživljavali.
“To je nama bilo ispod glave, iznad glave, oko kreveta, u sobama, na balkonu. Mi smo s ovim spvali, s ovim živjeli i to je bio dio našeg života”, prisjeća se sugovornik N1.
Dio života za kojeg ga vežu lijepe uspomene, no priznaje da je uzgoj duhana od kojeg su mnoge porodice u to vrijeme živjele bio jako mukotrpan i težak proces.
Gotovo svako seosko kućanstvo u hercegovačkim općinama bavilo se uzgojem duhana. Danas više nema organizirane proizvodnje, a od nekadašnjih devet preduzeća za proizvodnju, otkup i obradu duhana, ni jedno više nije aktivno. Nekadašnja tvornica duhana u Ljubuškom pretvorena je u muzej koji podsjeća na razdoblje kada je sadnja duhana bila glavna privredna grana na ovom području.
“Krenuli smo skromno, mislili smo da će tu biti samo poljoprovredne grane i otkupne stanice u Hercegovini, međutim nismo mogli a da se ne dotaknemo svjetske povijesti duhana, Kube koja je danas vrlo izražena sa svojim cigarama”, pojasnio nam je Robert Alilović, akademski kipar i grafički dizajner.
