Ljubuški trenutno ima 2.5 miliona čokota vinove loze, a 1900. godine je imao oko 10 miliona, s tim da je u to vrijeme loza bila sva pod čokotima, uz prinos od oko 1 kg. Danas se prinos kreće od 3-4 kg ili više. Uz uzgojni obli kordonac i giyot sistem s opterećem pupova od 12-20 za razliku od spomenute godine u ranijem periodu 1900. godine s ukupnim opterećem pupova po čokotu 6 pupa.
Kao nikada ranije u vinogradarskoj godini u zadnje vrijem puno ranije kreće se s najvažnijom ampelotehničkom radnjom u vinogradu, a to je rezidba. Zahvaljujući suhom i beskišnom periodu u prosincu je i krenula rezidba vinograda. Prema znanstvenim spoznajama vrlo rana i kasna rezidba vinove loze daju maksimalne prinose uz prosječnu kvalitetu, a rezidba u srednjem periodu daju prosječne, ali kvalitetnije prinose što opet ovisi o klimatskim čimbenicima. Izgleda da u ovoj sezoni nakon kratkog pregleda vinograda ,manje je prisutna opaka bolest, a to je eskorioza ili pomopsis ili rak loze zahvaljujući suhom i beskišnom razdoblju tijekom zime i proljeća prošle godine. Međutim, i dalje moramo voditi računa u borbi protiv ove opake bolesti, a prema pr. dr. Kišpatiću najbolja je mjera orezati rozgvu ili lozu i iznijeti šibove i spaliti. Svakako da je vrlo važno kontrolirano gnojiti s dušikom i još važnije voditi računa o opterećenju čokota što će biti riječi u daljnjem tekstu.
Koliko ostaviti broj pupova u rezidbi vinove loze?
Jedno od najvažniji pitanja vinogradarske prakse, i svakako i vinarske. Stari vinogradari su imali manje opterećenje čokota ili planirani prinos od 1 kg po trsu ali nakon sedamdesetih godina i plantažnog uzgoja vinove loze opterećenje čokota se povećalo pa tako danas imamo prinose po trsu od 2-5 kg ili više.
Postoji formula za izračun opterećenja trsa s pupovima a ona glasi:
Broj pupova po trsu—planirani prinos po trsu u kg kroz koeficijent rodnosti pupa puta masa grozda.
Primjer: planirani prinos žilavke po trsu ako je 3 kg kroz 1.35 puta 0.175 daje 13 pupova po trsu. To bi izgledalo dvokraki kordonac s po tri kondira ili glave na svakom kraku,ukupno 6 kondira s po dva pupa ili ukupno 12 pupova. Svaka sorta ima različit koeficijent rodnosti pupa i različitu masu grozda, pa navodimo za naše najvažnije sorte žilavku i blatinu i na osnovu ovih podataka se može izračunati opterećenje čokota s pupovima.
Žilavka-koeficijent rodnosti pupa ili broj grozdova po šibu-1.2-1.5 ili srednja 1.35
Masa grozda-150-200gr-srednja vrijednost-175gr
Blatina-koeficijent-1.4-2.0-srednja 1.75
Masa grozda-50-300gr-srednja vrijednost-175gr.
Međutim, postoje i Američki podaci koji kažu za odvagu orezane rozgve ili lozine od 0.5kg treba ostaviti po čokotu 10 pupova ili ako je odvaga 1.0 kg, onda ostaviti 15 pupova, odnosno, za 20 pupova treba da je odvaga odrezane lozine od 1.5kg.
Ovo su orijentacioni podaci, a svaki iskusni vinograd zna vizualno po izgledu trsa kako će orezati čokote i one koje imaju slabiji porast rezat će oštrije nasuprot bujnijim čokotima koje će rezati s opterećem ili ostavljajući veći broj pupova.
