Bobath koncept razvili su 1943. godine fizioterapeutkinja Berta Bobath i njezin suprug dr. Karl Bobath. Koncept terapije posebno je usmjeren na osobe s poremećajima središnjeg živčanog sustava, a primjenjuje se u radu s odraslima i djecom. O ovom konceptu detaljnije nas je informirala Riana Kraljević, magistrica kliničke fizioterapije koja je uposlena u JU Edukacijsko-rehabilitacijski centar za djecu, mlade i odrasle osobe s teškoćama u razvoju Ljubuški.
Naime, Kraljević je edukaciju za Bobath terapeuta završila u Mostaru pod vodstvom profesora sa Sveučilišta Alcalá, u organizaciji međunarodnog instituta „Instema“, te tako postala certificirana EBTA NRT Bobath terapeutkinja. Edukacija za ovu terapeutsku oblast trajala je 270 sati, a uključivala je teoriju i praksu.
Suradnja s roditeljima
„Riječ je o individualnom terapeutskom pristupu koji se temelji na ponovnom učenju normalnog pokreta i držanja tijela. Ovaj koncept je izrazito učinkovit ako se primjenjuje od najranije dobi djeteta, naravno uz neizostavan kontinuitet. Kako dijete ne može samo doći na terapiju, od važnosti je aktivno sudjelovanje i ustrajnost roditelja. Sama učinkovitost Bobath terapije leži u činjenici kako zahtijeva interaktivno sudjelovanje djeteta i roditelja te da se radi o individualnom pristupu. Roditelji, sudjelovanjem na terapijama, uče kako postupati s djetetom u svakodnevnom životu“, kazala je Kraljević za Dnevni list.
Nadalje je dodala kako se Bobath terapija dokazala učinkovitom posebice kod nedonoščadi, dojenčadi i djece te je tako postala najraširenija metoda neurorazvojne rehabilitacije.
„Veliku ulogu imaju roditelji koji, iako nisu terapeuti, educiranjem i zalaganjem daju nam vrijedne informacije o ponašanju djeteta, o poteškoćama koje primjećuju u različitim svakodnevnim situacijama te nam na taj način pomažu pri samoj izradi i provedbi terapija. U konačnici, dijete na terapiji provede 45 do 60 minuta, dok je ostatak dana u interakciji s roditeljima“, rekla je Kraljević.
Na upit o simptomima na koje roditelji trebaju obratiti pozornost, Kraljević nam je kazala kako je izostanak funkcija u određenom dijelu razvoja prvi alarm koji upućuje da nešto nije u redu.
Rana intervencija
„Sve počinje u najranijoj dobi. Nakon rođenja, svako dijete je pod nadzorom pedijatra koji bi trebao prepoznati eventualna odstupanja u razvoju. Tada se, po potrebi, dijete upućuje neuropedijatru, fizijatru, potom i fizioterapeutu koji ima zadatak provoditi vježbe s djetetom prema liječničkom nalazu. Cilj terapije je postizanje što veće samostalnosti te kvalitetnijeg senzomotoričkog razvoja, što se postiže postupnim razvojem djetetovih kognitivnih sposobnosti, spretnosti, govora i motoričkih sposobnosti“, istaknula je Kraljević.
Za kraj razgovora otkrila nam je o čemu ovise rezultati Bobath terapije.
„Samo pohađanje terapije ovisi o dobi i stanju djeteta koje terapiju može pohađati jednom ili nekoliko puta tjedno, ali i svakodnevno kroz određeno razdoblje. Na kraju, pozitivni rezultati ovise o međusobnoj komunikaciji dijete-terapeut-roditelj, kontinuitetu i redovitosti terapije te ranoj intervenciji i timskom radu“, zaključila je Kraljević.
Piše: Antonela Marinović Musa / Dnevni list
