Turizam i poljoprivreda među najvećim su potencijalima razvitka općine Ljubuški. U ljetnim mjesecima, samo u objektima na Trebižatu, otvara se više od 200 radnih mjesta. Zanimanje za Kravicu među turistima raste iz godine u godinu, a radi se i na promidžbi ostatka turističke ponude, kojom ovaj kraj uistinu obiluje. Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić ističe kako, uz turizam, veliki potencijal ima i poljoprivreda. Dokaz tomu je činjenica kako je mladi ljubuški krumpir dobio od Europske komisije suglasnost za izvoz na tržište EU-a.
S dolaskom ljetnih dana život u Ljubuškom seli se na Trebižat. Koliko je objekata na ovoj rijeci? Nedavno su ti objekti bili tema OV-a te je odlučeno da se ide u uređenje ove oblasti, što to podrazumijeva?
– Imamo točno 20 objekata koji su 2017. godine radili tijekom sezone. Procjena je da bude otvoreno više od dvjesto radnih mjesta tijekom ljetnih mjeseci. Kroz usluge u ovim objektima plasira se značajna količina naših poljoprivrednih proizvoda, Ljubuški je na neki način postao prepoznatljiv po sve kvalitetnijoj gastronomskoj ponudi. Međutim, ono što se prigovara, ono što se apsolutno u radu ovih objekata neće dozvoliti, jest nepropisno zbrinjavanje komunalnog otpada, nepropisno ispuštanje fekalnih i svih drugih otpada u vodotoke. Općina Ljubuški je prethodnih godina uložila značajna sredstva u objekte zaštite okoliša, u zaštitu ove prekrasne prirode i u zaštitu vodnog bogatstva. Svi skupa moramo imati društvenu odgovornost, razvijati svijest potrebe zaštite ovog prekrasnog prirodnog ambijenta kako bi ga mogle baštiniti i generacije iza nas.
Hoće li se u cijelu priču uključiti inspekcija?
– Svakako, trebaju biti uključene sukladno zakonskim ovlastima.
Kakva je gospodarska slika Ljubuškog danas?
– Prema našoj strategiji ekonomskog razvoja, pravci razvoja ili razvojne mogućnosti na kojima moramo i možemo graditi ukupni napredak ovoga prostora jesu poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo te turizam. Poljoprivreda, definitivno naš najveći razvojni potencijal, danas nije ni blizu onoga što možemo i što očekujemo. Često ističem kako Ljubuški ima vrlo povoljne uvjete ulaganja, dakle malo tko ima na raspolaganju ovoliko kvalitetnog građevinskog zemljišta kao mi, i u poslovnim zonama i kada se radi o cijenama zemljišta. Također, i ukupni komunalni doprinos je među najnižima u okruženju, definitivno tvrdim da nema baš nikakvih administrativnih zapreka te je izvanredna prometna povezanost i sl. Pa, ipak, nedostaje nam investicija, nedostaje nam radnih mjesta u ovoj oblasti, rekao bih bolje plaćenih radnih mjesta. Investicije u infrastrukturne objekte, kao što su vodovodi, kanalizacija, pročistač otpadnih voda, organizirano prikupljanje komunalnog otpada, ulaganja u prometnu infrastrukturu rezultirali su povećanjem kvalitete života naših sugrađana kvalitetnijom zaštitom ove prekrasne prirode. Uz navedeno, uz uložena sredstva u uređenje, prije svega lokaliteta Kravica, uz odluke koje smo donijeli stvorene su kvalitetne pretpostavke za razvoj turizma. Rekao bih da smo napravili nekoliko pravih koraka, da smo na dobrom putu. Pa ipak, zaključit ću da ne možemo biti zadovoljni ukupnim stanjem gospodarstava na prostoru naše općine, stoga će u idućim vremenima prioritet svih prioriteta biti kvalitetnije predstavljanje naših gospodarskih potencijala i poticajnih mjera te s lokalne razine “borba” za nove investicije i nova radna mjesta, koja će, nadam se, biti bolje plaćena.
Koja je perspektiva, posebice kada je u pitanju poljoprivreda?
– Poljoprivreda je definitivno naš najveći razvojni potencijal s obzirom na to da imamo prednosti i pogodnosti, a to su vrlo kvalitetno zemljište, 236 sunčanih dana i submediteranska klima, vodonatapni sustav kojim raspolažemo i kvaliteta vode, tradicija u proizvodnji te prometna povezanost. Ključni problem povrtlarstva je tržište, pravni okvir u ovoj državi koji ničim ne štiti domaću proizvodnju, dozvoljava uvoz svega i svačega bez ikakvih kontrola. Pozitivno u oblasti poljoprivrede prethodnih godina jest postupak prenamjene tzv “šumskog” u poljoprivredno zemljište i postupak koncesijskog korištenja ovog zemljišta, a radi se više od 1100 ha. Dakle, imali smo značajne investicije koje su rezultirale popravkom kvalitete zemljišta, novim nasadima vinove loze, masline, aromatičnog bilja itd. Sve ovo dovelo je i do novih ulaganja u vinarije, postrojenja za preradu masline, destilerije, odnosno dovelo je i do otvaranja novih radnih mjesta. Mogućnosti, ali i naša očekivanja, su daleko veća, očekujemo i nove investicije. Ima prostora i u voćarstvu, prije svega u našim autohtonim sortama kao što su šipak, smokva… Nažalost, i u ovoj oblasti nedostaje kvalitetnih sredstava, nedostaje kvalitetnih poticajnih sredstava s viših razina vlasti.
Mladi krumpir je brendiran, je li pokrenuta inicijativa k brendiranju još nekih ljubuških proizvoda?
– Više godina s našim poljoprivrednicima radimo na ukupnom unapređenju poljoprivredne proizvodnje, stvaranju ambijenta da naš poljoprivrednik od svoga rada može pristojno živjeti. O potencijalu, mogućnostima, pogodnostima, razvoju poljoprivrede već sam govorio. Ma koliko god svi mi bili nezadovoljni trenutačnim stanjem, nitko ne može reći da se nije napravio jedan vrijedan iskorak. Krumpir je prva kultura za koju smo radili monitoring kvalitete, dobili od Europske komisije suglasnost za izvoz na tržište EU-a. Manifestacijom “Dani ranog krumpira”, novom ambalažom, promidžbenim materijalima, u konačnici, brendiranja ove kulture, cilj nam je osigurati kvalitetno tržište, ali i cijenu primjerenu kvaliteti našega krumpira. Jasno da nam slijedi sličan način predstavljanja i ostalih kultura u povrtlarstvu, ali i u voćarstvu, aromatičnom bilju i sl.
Značajna sredstva ostvaruju se i od turizma. Koji su turistički potencijali Ljubuškog po vama još uvijek nedovoljno iskorišteni?
– Već sam spomenuo investicije prethodnih godina koje smo imali u infrastrukturne sadržaje, posebice i sredstva koje smo uložili u oblast zaštite ove prekrasne prirode. Napravili smo dobar pravni okvir, ulažemo u uređaje turističkih lokaliteta, prije svega lokaliteta Kravica i dijelom arheološkog nalazišta Bigeste, izradu projektne dokumentacije za obnovu kule herceg Stjepana. Malo tko se može pohvaliti ovako prekrasnom prirodom, uz Kravicu, tu je bar 15-tak lokacija na rijeci Trebižat, tu su vodotoci Vrioštice, Studenčice, brojni izvori… Malo tko se može pohvaliti bogatom i vrijednom kulturnom baštinom – od muzeja na Humcu, Rimskog logora Bigeste, kule herceg Stjepana, stećaka koji su uvršteni na UNESCO listu… Uistinu vrijedni turistički potencijali, s pravom od oblasti turizma očekujemo mnogo.
Koliko otvaranje hotela Bigeste doprinosi razvoju turizma?
– U prigodi svečanosti otvaranja Hotela rekao sam da u novije vrijeme izgradnju nijednog objekta u Ljubuškom nije pratilo ovoliko zanimanje naše javnosti kao obnova hotela Bigeste. I ovom prilikom čestitam i zahvaljujem vlasnicima na objektu kojim središte grada dobiva ljepši, uređeniji, urbaniji izgled, zahvaljujem na novim sadržajima u gradu koji su nam svih ovih godina nedostajali, zahvaljujem i na novim radnim mjestima. I da, ovim objektom obogaćuju se turistički sadržaji i ukupna turistička ponuda naše sredine.
Jesu li po vama cijene rada u Hercegovini još male?
– Apsolutno da! Po meni je niska cijena rada ključni razlog odlaska dijela naših sugrađana. U nekim oblastima nedostaje radne snage kao što su građevina, ugostiteljstvo, gotovo sve vrste zanata. Cijena rada u susjednim gradovima u Republici Hrvatskoj je i do 50% veća za pojedine djelatnosti nego kod nas, na jadranskoj obali ona je i do 2 – 3 puta veća, isto tako je značajno veća u zapadnim zemljama. Nema, nažalost, lakih rješenja, mi smo i u radnoj snazi ili cijeni rada podložni BiH tržištu i uvjetima koji na ovom tržištu vladaju. Cijena rada je u apsolutnoj vezi s ukupnim gospodarskim razvojem Bosne i Hercegovine.
Prije nekoliko mjeseci održan je gospodarski forum na Koćuši, planiran je još jedan takav u Zagrebu. Što je cilj ovih foruma?
– Imali smo jedno dobro posjećeno sadržajno druženje s gospodarstvenicima, kako domaćim tako i onima iz naše dijaspore. Kroz videoprezentaciju, kroz kvalitetna predavanja nastojali smo ljudima iz gospodarstva kvalitetnije predstaviti naše gospodarske potencijale, ukazati na prednosti, pogodnosti ulaganja u BiH, investiranja u Ljubuškom. Već sam rekao da će nam u budućim vremenima prioritet biti brži razvoj gospodarstva stoga je i najavljeno predstavljanje naših potencijala u Zagrebu krajem 2018. godine. Naša dijaspora se već dokazala i u gospodarstvu, mnogi su uspjeli i u Zagrebu razviti kvalitetne tvrtke i na zahtjevnijim tržištima imaju uspjeha. Pokušat ćemo im kao ciljanoj skupini kvalitetno predstaviti potencijale, ali i pogodnosti investiranja u Ljubuškom.
Dogovoreno je ponovno druženje Ljubušaka u osmom mjesecu. Koliko ovakva druženja mogu doprinijeti uvezivanju domicilnog stanovništva i dijaspore?
-Tako je, 10 kolovoza ove godine na lokalitetu vodopada Koćuša imat ćemo drugo druženje s našim iseljenicima. Velika većina njih godišnje odmore koriste u tom razdoblju i provede ih u Ljubuškom. Kroz prezentacije, razgovore i odgovore na upite nastojimo našu dijasporu kvalitetno informirati o aktualnom trenutku Ljubuškog, posjetiti ih na vrijednosti i značaj kulturno povijesne baštine, prirodne ljepote, planove i sl. Počesto mislimo da sve znamo.
Uistinu bi bila zanimljiva anketa, recimo, koliko nas u Ljubuškom ili naših iseljenih ili recimo prosječan Zagrepčanin zna da je u našem samostanu najstariji muzej u BiH, da su na ovim prostorima dokazi (Humačka ploča) o početku pismenosti na ovim prostorima i slično. Naši iseljenici trebaju i mogu biti najbolji promotori naših vrijednosti i najbolji lobisti zanimanja općine Ljubuški.
