Sjeme biljaka kojima su za klijanje potrebne niske temperature, poput kukurijeka, plamenca i srčanika vole jako hladno vrijeme
Kraj zime ne može proći bez mimoza, biljka je to koja osvaja svojim specifičnim cvatom, ali i bojom. Mimoze su izrazito nježno cvijeće. Kada primijeti i malu smetnju, zatvara svoje listiće i tek nakon 15-20 minuta ponovno će ih otvoriti. U prirodi mimoza je brzorastuća biljka, ali ako se uzgaja u lončanicama, raste relativno sporo. Voli pjeskovita i silikatna tla i sunce. Mimozu treba uvijek saditi na mjestu na kojem je zaštićena od vjetra. Prepoznatljiva je po prelijepim izrazito žutim cvjetićima skupljenima u glavičaste metlice, tj. grozdove u obliku kuglica. Listići su joj dvostruko perasti, sivozelene boje na sivosrebrnim i sivobijelim granama na kojima se nalaze i bodlje. Deblo je razmjerno kratko, glatke kore i ima gustu široku krošnju. Cvate potkraj zime i početkom proljeća. Da bi u vazi ostale što dulje lijepe, cvjećari savjetuju da se prije nego što se grančica stavi u vodu, s nje uklone svi oštećeni listovi duž stabljike te je potom treba isprati pod mlazom vode. U vodu u vazi valja dodati nekoliko kapi limuna. Mimoze se mogu držati na jakom svjetlu, ali podalje od izvora topline, primjerice, radijatora.
Sjetva cvijeća u veljači može jamčiti ranije i bujnije cvjetanje u proljeće, kako bi vrt ili balkon bili puni mirisa i boja. Naravno, nekom cvijeću ipak treba nešto dulje pa trebamo dobro razmisliti o tome što sijemo i kada. Sjetvom u zatvorenom prostoru tijekom kasne zime ili ranog proljeća možete postići duže razdoblje cvjetanja, ali samo ako pružite odgovarajuće uvjete za rast – dovoljno svjetlosti i topline. Sijanje u veljači također omogućuje da biljke razviju snažan korijenski sustav, što će im pomoći da kasnije u sezoni bolje podnesu promjene vremena i duže cvjetaju.
Toplo mjesto za rast
Lista tih cvjetnica je poduža, i u pravilu nećete pogriješiti koju god odabrali, ali niže navedene vrste doslovno su idealne za sjetvu u veljači i uspjet će vam bez puno muke. Pravo je vrijeme da započnete ako želite sami uzgajati geranije ili vodenike. Međutim, imajte na umu da su vam za samostalan uzgoj proljetnih biljaka potrebna posebna mjesta poput staklenika ili dovoljan broj toplih prozorskih klupica. Biljka koju ima gotovo svaki vrt svakako je zijevalica. Obično se sije početkom godine kako bi cvjetala od lipnja pa nadalje. Sjemenke se mogu posijati ili u jesen u zatvorenom prostoru, ili početkom proljeća, od veljače nadalje, u stakleniku ili na sunčanoj prozorskoj dasci unutar kuće. Sjemenke zijevalice siju se na površinu komposta i ne smiju se prekrivati, potrebna im je svjetlost za klijanje. Kad sadnice postanu dovoljno velike za rukovanje, presadite ih u veće posude i nastavite ih uzgajati na zaštićenom mjestu. Spremne su za presađivanje u vrt nakon što opasnost od mraza prođe.
Druga biljka koja je idealan kandidat za sjetvu u veljači jest visika. Ova otporna jednogodišnja biljka upečatljivog je i posebnog izgleda. Naraste do oko 60 cm visine i ima srebrnoplavi list koji je ukrašen ljubičastim visećim cvjetovima u obliku zvona. Najbolje ju je posijati u zatvorenom prostoru od veljače do travnja. Preporučuje se namakanje sjemenki 12 sati prije sjetve, jer su sjemenke visike otporne, a ova jednostavna priprema može poboljšati šanse za klijanje. Nakon namakanja, posijte sjemenke na površinu komposta i prekrijte ih tankim slojem komposta. Stavite ih na toplo mjesto – idealno na temperaturi od 18-24°C – i sjemenke bi trebale proklijati unutar nekoliko tjedana. Krećete li u ovu akciju, svakako nađite mjesta za sjeme rudbekije. One dolaze u nijansama crvene, žute i narančaste, a cvjetaju dugo, od ljeta do jeseni, jednogodišnje vrste mogu se posijati iz sjemenki u zatvorenom prostoru od veljače nadalje. Posijte sjemenke plitko u posude ili pladnjeve, otprilike 6 mm duboko, i prekrijte ih tankim slojem zemlje. Idealna temperatura za klijanje sjemenki je oko 18-21°C, a trebale bi proklijati unutar dva do tri tjedna. Kad sadnice postanu dovoljno velike, presadite ih u veće posude kako bi nastavile rasti, a zatim ih presadite na njihovu konačnu lokaciju u proljeće. Pušina je cvijet koji je popularan jer dolazi u mnogo vrsta. Ove ukrasne biljke koje tvore skupine s nježnim klasovima podijeljenih latica i cvjetaju tijekom ljeta i u jesen. Sjemenke se mogu posijati u jesen ili rano proljeće i zahtijevaju niže temperature i period hladne stratifikacije kako bi prekinule stanje mirovanja. Taj hladni period može se postići stavljanjem sjemenki u hladnjak na nekoliko tjedana ili klijanjem u hladnom okviru na otvorenom. Posijte sjemenke tanko na pladnjeve ili posude napunjene kompostom i prekrijte ih finim slojem zemlje. Kada počnu klijati, održavajte ih na temperaturi od oko 18°C dok ne dođe vrijeme za presađivanje na otvoreno. Važno je ne brkati iglice s jednogodišnjim geranijima, poznatima i površinu posuda ili pladnjeva napunjenih kompostom, a zatim ih pospite tankim slojem komposta ili vermikulita. Sjemenkama salvije potrebna je temperatura od 21-24°C za klijanje, uz stalno vlažno tlo. Kad sadnice niknu, presadite ih u pojedinačne posude i nastavite ih uzgajati u zatvorenom prostoru dok ne prođe opasnost od mraza, kada ih možete posaditi na otvoreno. Najbolje vrijeme za sjetvu afričke ivančice je u zatvorenom prostoru, od veljače do svibnja. Sjemenke posijte u posude ili pladnjeve s kompostom i prekrijte ih vrlo tankim slojem zemlje, jer im je za klijanje potrebno puno svjetla. Za klijanje sjemenke zahtijevaju temperature od 16-21°C te stalno vlažno, ali ne previše natopljeno tlo. Sjemenke bi trebale proklijati unutar dva tjedna, a kada sadnice postanu
